Unatrag pet godina u Zagrebu je prijavljeno čak 30 devastacija kamena spoticanja (njemački Stolpersteine), malih mjedenih pločica koje se od 2020. u gradu ugrađuje u pločnike ispred kuća i zgrada u kojima su živjele, odnosno iz kojih su u smrt odvedene žrtve nacizma, ustaškog terora - Židovi, Srbi, Romi i druge manjine, politički protivnici režima.
O pločice, veličine deset puta deset centimetara, prolaznik se ne može doista spotaknuti, no svakako ih može primijetiti i, zapravo, sagibajući se da na njima pročita podatke o žrtvi, toj se žrtvi pokloniti. Svaka pločica navodi ime i prezime odvedenog, datum rođenja i sudbinu: interniranje, samoubojstvo, progonstvo ili u većini slučajeva deportaciju i ubojstvo.
Na svakoj piše “Ovdje je živio...”, odnosno “Ovdje je živjela...”, simbolično vraćajući žrtvu njezinoj kući.
Trideset je pločica od 2021. do 2026. u Zagrebu devastirano. Recentno, prije nekoliko dana je uklonjen kamen za Zoltana Brnada, komunističkog simpatizera, ubijenog u Jasenovcu. Također, nedavno je primijećeno i da je uklonjena pločica posvećena romskoj obitelji Nikolić, koja je 1942. u Jasenovcu izgubila 13 od 15 članova.
U srpnju je nepoznati počinitelj plavom bojom devastirao pločicu posvećenu Arnoldu Grossu, žrtvi ustaškog režima. Bio je šef sale u kavani i restoranu Europa u Ilici, ustaše su ga odvele iz bolnice, ubijen je pod nerazjašnjenim okolnostima. U svibnju je razbijen kamen posvećen 16-godišnjem Ivi Scheiberu u Vrapču. Njega su ustaše, s još 105 bolesnika, odvele iz vrapčanske psihijatrijske bolnice u kojoj se skrivao, nitko nije preživio. Prema podacima Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, koji organizira postavljanje Stolpersteinea u Hrvatskoj, 11 slučajeva odnosi se na ponovljene devastacije istih obilježja.
Najviše ih je zabilježeno 2024. godine, kad je prijavljeno čak 13 devastacija. Posebno su pogođene lokacije u Trnju, osobito križanje Slavonske avenije i Hrvatske bratske zajednice, izlaz iz Pothodnika na Glavnom kolodvoru, Tratinska 23 i Trnjanska cesta 9.
- Većinu slučajeva prijavili smo nadležnoj policiji i gradskim službama, no do danas nije utvrđen nijedan počinitelj - napominje Nataša Popović, ravnateljica Centra i nastavlja:
- Za nas taj projekt nije samo spomenička praksa, nego važan i odgovoran oblik javnog pamćenja koji vraća imena, adrese i biografije žrtava u svakodnevni gradski prostor te trajno obilježava sjećanje na Židove, Rome, Hrvate, Srbe i druge žrtve nacističkog i ustaškog progona. Važno mi je naglasiti da nije riječ o izoliranim incidentima, nego o obrascu ponavljanih napada na ista mjesta sjećanja.
Upravo zato Centar ne vodi brigu samo o postavljanju, nego i o prijavama, sanaciji, zamjeni uništenih kamenova i koordinaciji s nadležnim službama. U Velikoj Gorici su kameni oštećeni udarcima i za njih je naručena izrada novih kamenova, dodaje.
Pokazalo se da takvi slučajevi više nisu iznimka, nego postaju sve češća praksa. Takve devastacije nisu samo naš lokalni problem, nego se događaju i u drugim europskim sredinama, a to dodatno potvrđuje koliko je zaštita memorijalne baštine u javnom prostoru osjetljivo i ozbiljno pitanje, napominje Popović.
“Osoba je zaboravljena onda kad je zaboravljeno njezino ime”, kaže Talmud, a citira ga Gunter Demnig, njemački umjetnik koji od 1992. godine širom Europe, ali i u svijetu, u pločnike ispred posljednjih adresa na kojima su živjele žrtve nacizma ugrađuje kamene spoticanja.
Nakon Rijeke, u kojoj su prve pločice postavljene 2013. godine u spomen na Eugenija Lipschitza i Gianettu Lipschitz, Židove odvedene iz Starčevićeve ulice, prvih 20 kamena spoticanja u 2020. godini postavljeno je u Zagrebu. Kameni su ugrađeni u pločnike užeg centra grada, na adresama s kojih su u smrt odvedene žrtve nacizma i ustaškog terora. Zagreb se time priključio ostalim metropolama Europe u kojima je, kao i u manjim mjestima, dosad ugrađeno više od 100.000 Stolpersteine. Kameni spoticanja komemoriraju sve žrtve nacionalsocijalizma, one umorene u Auschwitzu i drugim koncentracijskim logorima, kao i one preživjele.
Prvi je kamen u Zagrebu postavljen 1. listopada 2020., u Gundulićevoj ulici ispred kućnog broja 29, u znak sjećanja na žrtvu holokausta, djevojčicu Leu Deutsch, talentiranu glumicu zagrebačkog HNK.
Kameni su dosad, osim u Rijeci i Zagrebu, postavljeni i u Koprivnici, Karlovcu, Osijeku, Velikoj Gorici, Svetoj Nedelji, Đakovu i Donjem Miholjcu.
