Jedna ima 750 četvornih metara i nekoć je bila dom Jovanke Broz. Druga se prostire na čak 1700 kvadrata, u jednoj od najskupljih beogradskih četvrti. U trećoj bivši predsjednik Srbije živi već 14 godina, iako mu je predsjednički mandat završio još davne 2017. godine. Luksuzne državne vile na Dedinju, desetljećima simbol privilegija najmoćnijih ljudi Srbije, uskoro bi mogle dobiti nove stanare. Nakon izbornog poraza Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića otvorilo se pitanje koje je godinama bilo gotovo nezamislivo: tko će prvi morati spakirati kofere?
Kako piše srpski portal Nova.rs, pozivajući se na izvor iz Vlade Srbije, Aleksandar Vučić, Ana Brnabić i Tomislav Nikolić mogli bi u sklopu političkih promjena izgubiti pravo na dosadašnje državne vile. Izvor tvrdi da će oni koji ostanu bez odgovarajućih državnih funkcija morati napustiti rezidencije kada novi dužnosnici preuzmu položaje. Iznimke su moguće ako sigurnosne službe procijene da je njihova osobna sigurnost ugrožena. U tom slučaju država im može osigurati drugi zaštićeni smještaj. Vučić je službeno koristio predsjedničku vilu ponajprije za državne poslove, Brnabić je u rezidenciji ostala i nakon promjene funkcije, dok je Nikolić poseban slučaj jer gotovo desetljeće nakon odlaska s predsjedničkog položaja i dalje koristi državnu nekretninu.
Jedna od najzanimljivijih priča vezanih uz luksuzne državne rezidencije svakako je ona o vili na adresi Bulevar kneza Aleksandra Karađorđevića 75. U javnosti je poznata kao Jovankina vila jer je u njoj živjela Jovanka Broz, udovica jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita. Za razliku od raskošnog života koji je godinama vodila kao prva dama Jugoslavije, Jovanka je nakon Titove smrti 1980. godine živjela u svojevrsnoj političkoj izolaciji. Izbačena je iz Užičke 15, nekadašnje Titove rezidencije, i preseljena u državnu kuću koja je s vremenom propadala. Godinama su srpski mediji izvještavali o njezinim teškim životnim uvjetima, problemima s grijanjem, vlagom i dotrajalom infrastrukturom. Nakon Jovankine smrti 2013. godine objekt je ostao u državnom vlasništvu, a nekoliko godina poslije započela je njegova obnova.
Unutrašnjost Jovankine vile prije obnove
Kada se u studenome 2020. tadašnja premijerka Ana Brnabić sa svojom partnericom Milicom Đurđić uselila u kuću, riječ je bila o potpuno obnovljenoj rezidenciji površine oko 750 četvornih metara. No prava kontroverza nije se pojavila zbog samog useljenja. Kao predsjednica Vlade, Brnabić je prema tadašnjim pravilima imala pravo koristiti državnu rezidenciju. Problem je nastao nakon što je u ožujku 2024. napustila premijersku dužnost i postala predsjednica Narodne skupštine. Umjesto da se iseli, u srpnju iste godine Vlada Srbije promijenila je uredbu. Jovankina vila izgubila je status premijerske rezidencije i dobila novu službenu namjenu: reprezentativni objekt za predsjednika Narodne skupštine. Tako je Brnabić mogla nastaviti živjeti na istoj adresi, iako više nije obnašala funkciju zbog koje se prvotno uselila. Prije promjene uredbe propisi su predviđali iseljenje iz državnih rezidencija najkasnije šest mjeseci nakon prestanka obnašanja odgovarajuće dužnosti. Kako podsjeća Nova.rs, upravo bi taj model prilagodbe propisa mogao postati jedan od predmeta preispitivanja nakon promjene vlasti. Pritom je važno naglasiti da Brnabić nije izgubila pravo na smještaj samim izbornim porazom SNS-a. O njezinu daljnjem korištenju vile ovisit će pravni status objekta i njezina dužnost nakon konstituiranja novih institucija.
Preuređena vila u kojoj živi Ana Brnabić
Druga velika državna rezidencija povezana s dosadašnjim političkim vrhom Srbije nalazi se u Tolstojevoj ulici 2a. Riječ je o Vili Bokeljki, reprezentativnom kompleksu čija površina iznosi oko 1700 četvornih metara. Vila je sagrađena 1936. godine, a pripada državi Srbiji. Cijeli kompleks prostire se na približno hektar zemljišta, što dodatno govori o vrijednosti nekretnine smještene na jednoj od najprestižnijih beogradskih lokacija. Vilu Bokeljku je službeno koristio Aleksandar Vučić, premda srpski mediji navode da on ondje nije stalno stanovao. Za razliku od Jovankine vile, ova je rezidencija ponajprije služila za državne sastanke, primanje visokih stranih izaslanstava i druge protokolarne aktivnosti.
Vila Bokeljka
Bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić sa suprugom Dragicom živi u državnoj rezidenciji u Užičkoj ulici 23 od kolovoza 2012. godine. Ondje se uselio nakon što je pobijedio Borisa Tadića na predsjedničkim izborima. Njegov mandat završio je 2017., kada je predsjedničku funkciju preuzeo Aleksandar Vučić. Po uobičajenoj logici korištenja državnih rezidencija, Nikolić se tada trebao iseliti. Međutim, to se nije dogodilo. Umjesto povratka u obiteljsku kuću u Bajčetini, selu u blizini Kragujevca, bivši predsjednik nastavio je živjeti na Dedinju. Njegov ostanak omogućen je promjenom državnih propisa. Vlada Srbije u studenome 2018. donijela je uredbu prema kojoj je rezidencija u Užičkoj 23 određena za boravak i reprezentativne potrebe predsjednika Nacionalnog vijeća za koordinaciju suradnje s Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom. Na toj funkciji nalazio se upravo Tomislav Nikolić. Tako je bivši šef države, koji je predsjednički položaj napustio prije gotovo deset godina, dobio formalnu osnovu za nastavak korištenja luksuzne nekretnine.
Vila u kojoj živi Tomislav Nikolić
Priča je posebno zanimljiva zbog političkog trenutka u kojem je Nikolić otišao s dužnosti. Nekadašnji suosnivač Srpske napredne stranke prepustio je predsjedničku kandidaturu Vučiću, a nakon završetka mandata povukao se iz prve linije politike. Iako se povremeno pojavljivao na javnim događajima, njegova nova dužnost nije nosila političku težinu predsjedničkog položaja. Rezidencija u Užičkoj 23 ipak je ostala njegovo prebivalište. Za bivšeg predsjednika i njegovu suprugu to je značilo kontinuitet života u elitnom državnom smještaju, dok je za javnost ostalo otvoreno pitanje opravdanosti korištenja takve nekretnine gotovo desetljeće nakon završetka predsjedničkog mandata. Sada bi se i taj aranžman mogao naći na preispitivanju. Promijeni li nova vlast namjenu objekta ili ukine dužnost uz koju je vezano njegovo korištenje, Nikolić bi mogao ostati bez prava na rezidenciju.
Prema informacijama koje je objavila Nova.rs, ključni trenutak bit će preuzimanje odgovarajućih državnih dužnosti i odluke novih vlasti o korištenju državnih nekretnina. Izvor iz Vlade Srbije navodi da bi dosadašnji korisnici u načelu trebali napustiti rezidencije kada prestane pravna osnova za njihov boravak. Moguća iznimka odnosi se na sigurnost bivših visokih dužnosnika. Ako nadležne službe procijene da su izloženi ozbiljnim prijetnjama, može im biti osiguran alternativni zaštićeni smještaj. Za određene državne rezidencije postojao je rok od najviše šest mjeseci za iseljenje nakon prestanka funkcije. No naknadnim promjenama uredbi mijenjan je status pojedinih objekata, pa se pitanje budućeg iseljenja ne može svesti na jedan rok koji jednako vrijedi za Vučića, Brnabić i Nikolića.
Promjena vlasti mogla bi otvoriti i mnogo šire pitanje upravljanja državnim nekretninama. Na Dedinju se, naime, ne nalaze samo rezidencije političara nego i niz drugih reprezentativnih objekata kojima upravljaju državne institucije i poduzeća. Među njima je i Klub zastupnika u Tolstojevoj ulici 2, objekt koji je preko državnog poduzeća DIPOS unajmio poduzetnik Aleksandar Kajmaković, poznat kao Aca Bosanac, kojega mediji povezuju sa Srpskom naprednom strankom. Dodatnu težinu cijeloj priči daju zahtjevi oporbenih političara koji su još u kolovozu 2026. zatražili istragu upravljanja državnom imovinom pod nadležnošću DIPOS-a tijekom razdoblja vlasti SNS-a od 2012. godine. Riječ je o zahtjevima za ispitivanje mogućih nepravilnosti, a ne o utvrđenim kaznenim djelima.
