U srcu ratom pogođene Ukrajine, dok se duž bojišnice duge 1200 kilometara vode iscrpljujuće bitke, odvija se politička drama koja prijeti uzdrmati sam vrh vojne hijerarhije. Višednevni prosvjedi u Kijevu i drugim gradovima, potaknuti smjenom popularnog ministra obrane Mihajla Fedorova, stavili su vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, generala Oleksandra Sirskog, u središte oluje. Pritisak javnosti je golem, a predsjednik Vladimir Zelenski našao se pred jednom od najtežih odluka od početka invazije: smijeniti generala usred rata i pronaći adekvatnu zamjenu koja može osigurati stabilnost na fronti.
Okidač krize: Sudar dvaju vojnih svjetova
Krhka ravnoteža u ukrajinskom vojnom i političkom vodstvu narušena je odlukom predsjednika Zelenskog o smjeni ministra obrane Mihajla Fedorova. Iako je službeno kao razlog navedena "nedostatna komunikacija" između Ministarstva obrane i vojnog vrha, u pozadini se krio dublji, suštinski sukob dviju različitih filozofija vođenja rata, onih koje su personificirali Fedorov i Sirski.
Fedorov, jedan od najmlađih i najpopularnijih dužnosnika u zemlji, zagovarao je radikalnu modernizaciju, reforme i ubrzanu implementaciju novih tehnologija, posebice bespilotnih letjelica. Njegove su primjedbe, koje su prethodile smjeni, jasno dale do znanja da se značajne vojne reforme ne mogu provesti pod sadašnjim vrhovnim zapovjednikom. S druge strane, general Sirski, iskusni zapovjednik čiji pristup vuče korijene iz sovjetske vojne doktrine, preferira visoko centraliziranu zapovjednu strukturu. Kritičari unutar vojske i među analitičarima često su mu zamjerali mikroupravljanje i poticanje zapovjedne kulture koju su opisivali kao "postsovjetsku".
Tenzije, koje su tinjale od samog imenovanja Fedorova, kulminirale su njegovom smjenom, što je izazvalo bijes javnosti. Sam Sirski je po prvi put izravno komentirao situaciju u autorskom tekstu za portal Militarnyi, pokušavajući smiriti strasti. Odbacio je teze o osobnom sukobu, tvrdeći da je njihov odnos uvijek smatrao profesionalnim, unatoč neslaganjima.
"Ukrajina je veća od Fedorova, Sirskog ili bilo koga od nas", napisao je. "Svođenje ovog rata na sukob dviju osoba najveća je usluga koju možemo učiniti neprijatelju."
Sirski se u tekstu osvrnuo i na konkretne točke prijepora. Odbacio je optužbe da se protivio sve većem oslanjanju vojske na dronove, ističući da je upravo on inicirao stvaranje zasebne grane Oružanih snaga za bespilotne sustave i osobno preporučio njenog sadašnjeg zapovjednika, Roberta "Madjara" Brovdija. Ujedno je uputio kritiku na račun Fedorovljevih reformi vojnih ugovora, navodeći da je tek oko dvije tisuće vojnika potpisalo nove ugovore, što je mnoge demotiviralo. Također je upozorio da plaće vojnika "nisu rezerva za preraspodjelu", reagirajući na Fedorovljevu raniju izjavu da je dio proračuna za plaće preusmjeren na nabavu dronova.
Odlazak Mihajla Fedorova, "apostola dronova" koji je odbio ponuđeno mjesto savjetnika predsjednika, bio je kap koja je prelila čašu. Tisuće prosvjednika, većinom mladih, danima se okupljaju na ulicama Kijeva, uz manje skupove u drugim gradovima. Njihovi zahtjevi bili su jasni i uobličeni u ultimatum predsjedniku Zelenskom: vratiti Fedorova na mjesto ministra obrane i smijeniti generala Sirskog s čela vojske. Ova javna pobuna bez presedana od početka rata stavila je Zelenskog pod ogroman pritisak.
Suočen s prosvjedima, predsjednik je poručio da "sluša što ljudi govore" i da se razrađuju odluke koje se tiču vojske, no bez iznošenja konkretnih detalja. U pokušaju da ublaži napetosti unutar jurišnih snaga, čije se postrojbe često nazivaju "džepnim jedinicama Sirskog", Zelenski je najavio i stvaranje Združenih snaga za brzo djelovanje, nove formacije s ciljem reorganizacije jurišne komponente Oružanih snaga. Ipak, ti potezi nisu uspjeli stišati nezadovoljstvo. Prema pisanju Financial Timesa, koji se poziva na izvore upoznate sa situacijom, Zelenski je spreman smijeniti Sirskog, ali samo ako uspije pronaći nasljednika koji može jamčiti glatku tranziciju zapovijedanja i održati čvrstu obranu duž goleme bojišnice.
Predsjednik je proteklog vikenda počeo okupljati vojne zapovjednike kako bi čuo njihovu procjenu stanja na terenu i, kako navode izvori, razgovarao s potencijalnim kandidatima za najvišu vojnu dužnost. Međutim, drugi izvori nude drugačiju sliku. Prema navodima dvaju izvora iz obrambenih snaga za list Ukrainska Pravda, Zelenski je dva dana zaredom održavao online sastanke sa zapovjednicima korpusa, no na tim sastancima nije bilo riječi o Sirskom niti o mogućim nasljednicima.
"Nije bilo rasprave o političkim pitanjima ili imenovanjima. Pitali su o vojnim pitanjima - situaciji u našem području odgovornosti, taktičkoj i operativnoj situaciji, problemima s opskrbom, što je dovoljno, a što nedostaje, popunjavanju osoblja, kopnenim robotskim sustavima i dronovima", naveo je jedan od izvora.
Prema tim izvorima, svrha sastanaka, prvih takve vrste, nije bila provođenje "castinga" za novog vrhovnog zapovjednika, već pokušaj "ublažavanja napetosti" u društvu. Bez obzira na stvarne namjere, jasno je da je pitanje smjene na stolu, a pronalazak pravog čovjeka za tu poziciju je iznimno složen zadatak.
Tko bi mogao naslijediti Sirskog?
Zamjena vrhovnog zapovjednika nije jednostavan čin imenovanja uspješnog zapovjednika brigade. Vođenje brigade zahtijeva taktičku stručnost, dok zapovijedanje cjelokupnim Oružanim snagama traži strateško planiranje, golemo operativno iskustvo i sposobnost koordinacije više grana vojske.
Prema ukrajinskoj zapovjednoj strukturi, od vrhovnog zapovjednika očekuje se da je prošao sve razine zapovijedanja - od taktičkog i operativnog vodstva do operativno-strateških zapovjedništava poput Operativno-strateških skupina snaga "Horticija", "Tavrija" ili "Dnipro". Ovi zahtjevi odražavaju reforme uvedene nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, kada je Ukrajina započela restrukturiranje svoje vojske prema NATO standardima. Zakonodavstvo usvojeno 2020. dodatno je razdvojilo odgovornosti vrhovnog zapovjednika i načelnika Glavnog stožera, udaljavajući se od sovjetskog modela. Oružane snage od tada su usvojile J-stožernu strukturu u stilu NATO-a i Proces donošenja vojnih odluka (MDMP). Stoga, vrhovni zapovjednik mora posjedovati ne samo iskustvo s bojišta, već i stručnost u strateškom planiranju, integraciji snaga, združenim operacijama i suradnji s međunarodnim partnerima.
U tom kontekstu, kao jedan od najizglednijih kandidata spominje se general-pukovnik Mihajlo Drapatij, trenutni zapovjednik kopnenih snaga, piše Kyiv Independent. Drapatij je između ostalog, sudjelovao u oslobađanju Hersona i zaustavljanju ruskog napredovanja prema Krivom Rihu. Svoju vojnu karijeru započeo je u 72. mehaniziranoj brigadi, gdje mu je jedan od zapovjednika bio upravo Oleksandr Sirski.
