Američki Pentagon priprema pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog masakra u vojnoj bazi Fort Hood 2009. godine. Ako presuda bude izvršena, bit će to prvo vojno pogubljenje u SAD-u nakon više od šest desetljeća. Posljednji vojnik pogubljen u američkom vojnom sustavu bio je John Bennett 1961. godine, dok je posljednje vojno strijeljanje zabilježeno još 1945.
Bivši major američke vojske Nidal Malik Hasan odgovoran je za najsmrtonosniju masovnu pucnjavu na američkom vojnom postrojenju. Dana 5. studenoga 2009. ušao je u centar za obradu vojnika u bazi Fort Hood u Teksasu, naoružan poluautomatskim pištoljem. Prišao je pultu, nakratko spustio glavu, uzviknuo na arapskom "Bog je velik" i otvorio vatru. U napadu je ubijeno 13 ljudi, a još 32 su ranjene. Među poginulima bila je i trudna vojnikinja. Hasan je pucao po nenaoružanim vojnicima koji su se pripremali za odlazak u misiju u Afganistan, sve dok ga nije zaustavila policija. U razmjeni vatre teško je ranjen i ostao paraliziran od struka naniže.
Istraga je pokazala da napad nije bio spontan. Hasan je tjednima prije masakra redovito odlazio na streljanu, nabavio veliku količinu streljiva, a nakon napada kod njega je pronađeno još gotovo 200 neispaljenih metaka. Njegove kolege ranije su izražavale zabrinutost zbog njegovih stavova i kontakata s radikalnim islamističkim krugovima.
Nidal Malik Hasan
Suđenje pred vojnim sudom počelo je 2013. godine, a Hasan je odlučio zastupati sam sebe. Već u uvodnom izlaganju priznao je da je on otvorio vatru te tvrdio da je želio zaštititi talibanske vođe i borce u Afganistanu od američke vojske. Tijekom procesa nije pozvao nijednog svjedoka niti je iznio klasičnu obranu. Vojna porota sastavljena od 13 visokih časnika proglasila ga je krivim po svim točkama optužnice i osudila na smrt. Nakon presude premješten je na odjel za osuđenike na smrt u vojnom zatvoru Fort Leavenworth u Kansasu.
Američki Vrhovni sud 2025. odbio je razmatrati njegovu žalbu, čime je uklonjena jedna od posljednjih velikih pravnih prepreka izvršenju kazne. U rujnu iste godine ministar obrane Pete Hegseth zatražio je od predsjednika Donalda Trumpa da potpiše nalog kojim bi se pogubljenje formalno odobrilo.
- Sudnji dan za Hasana napokon je stigao - napisao je tada glasnogovornik Pentagona Sean Parnell na platformi X.
Secretary of War Pete Hegseth has recommended — and President Donald J. Trump has approved — death by U.S. Army firing squad for convicted terrorist Nidal Malik Hasan, the jihadist who opened fire on unarmed American soldiers at Fort Hood in 2009. He killed 13 people and wounded 32 others while shouting “Allahu Akbar” during the attack. The Secretary of the Army will set the time and place of the execution. Judgement day for Hasan has finally come.
— Sean Parnell (@SeanParnellASW) October 5, 2026
Posljednji čovjek kojeg je američka vojska pogubila bio je vojnik John Bennett. Obješen je 1961. nakon što je osuđen za silovanje 11-godišnje djevojčice. Od tada nijedna smrtna presuda izrečena u američkom vojnom sustavu nije izvršena.
Smrtna kazna u vojsci ipak nije nestala. Američki vojni žalbeni sud 1983. proglasio je tadašnji sustav neustavnim, no predsjednik Ronald Reagan ga je nekoliko godina poslije ponovno uspostavio izvršnom naredbom. Danas se na vojnom odjelu za osuđenike na smrt nalaze četiri zatvorenika, među njima i Hasan. Vojna pogubljenja pritom su odvojena od sustava saveznih država, u kojima se izvršava velika većina američkih smrtnih kazni. Smrtna kazna ostaje dopuštena u brojnim saveznim državama, kao i na saveznoj i vojnoj razini.
Jedna od najrjeđih metoda pogubljenja u SAD-u jest streljanje. Južna Karolina ga je 2025. ponovno upotrijebila nakon 15 godina bez ijednog takvog pogubljenja u zemlji. Osim nje, tu metodu dopušta još nekoliko saveznih država, uključujući Idaho, Mississippi, Oklahomu i Utah.
Trump je i tijekom prvog mandata snažno zagovarao saveznu smrtnu kaznu. Administracija Joea Bidena potom je 2021. uvela moratorij na savezna pogubljenja, ali pravna mogućnost smrtne kazne nije ukinuta. Nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću moratorij je ukinut, a Ministarstvo pravosuđa 2026. ponovno je aktiviralo protokol za savezna pogubljenja i proširilo ga tako da može uključivati i streljanje. U Trumpovoj izvršnoj naredbi smrtna kazna opisana je kao "nužno sredstvo odvraćanja i kažnjavanja onih koji su počinili najgnusnije zločine i smrtonosno nasilje nad američkim građanima".
Za američku vojsku cijela priča ipak ima dodatnu težinu. Ako Hasan doista bude pogubljen, neće biti riječ samo o izvršenju kazne za jedan od najgorih napada na američku vojsku, nego i o prekidu razdoblja dugog više od šest desetljeća u kojem vojni sudovi jesu izricali smrtne presude, ali ih nitko nije izvršavao.
