Rusi su to zamislili kao svoj veliki povratak na scenu, uz litre besplatne votke i veliku pompu. U utorak je naime Rusija otvorila paviljon na Venecijanskom bijenalu prvi put od svoje potpune invazije na Ukrajinu. Problem je jasan, jer ukrajinska izložba nalazi se na korak od njih. Dobili su međutim pompu, ali drukčije vrste.
Ružičasti dim, skijaške maske, povici "Neposluh!" i gole grudi s ispisanim porukama prekinuli su mirno jutro u Giardinima, srcu Venecijanskog bijenala. Točno u 11 sati, dok su se uzvanici pripremali za još jedan dan umjetničke smotre, članice ruskog punk feminističkog kolektiva Pussy Riot i ukrajinske aktivističke skupine Femen - neke od njih golih grudiju - uprizorile su spektakularan prosvjed ispred ruskog paviljona, obilježavajući tako sporni povratak Rusije na najprestižniji svjetski umjetnički događaj.
Oko 15 članica Pussy Riota, odjevenih u prepoznatljive ružičaste "fantomke" i gotičku odjeću, uz pratnju aktivistica Femena, stvorilo je kaos koji je trajao dvadesetak minuta. Dok su se vijorile ukrajinske zastave, a zrak ispunjavao dim u bojama te zastave, odjekivali su povici poput "Rusija ubija, Bijenale izlaže!" i "Umjetnost za predstavu, grobovi ispod". Performans je brzo privukao stotine promatrača i novinara, a prostor ispred paviljona pretvorio se u atmosferu nalik na punk koncert. Neke od prosvjednica popele su se na paviljon, dok su druge uglas podizale srednje prste prema zgradi uz povike "J...š Rusiju!".
Poziv na bojkot i ruska votka
Na čelu prosvjeda bila je Nadya Tolokonnikova, jedna od osnivačica Pussy Riota, koja je izravno prozvala predsjednika Bijenala, Pietrangela Buttafuoca. Pozvala ga je na sastanak i zatražila zatvaranje službene ruske izložbe te predaju paviljona za izlaganje umjetnosti potlačenih naroda.
- Nemoj se bojati. Prestani piti rusku votku. Prestani uzimati ruski novac. Ovdje sam da razgovaramo - poručila je Tolokonnikova.
U kasnijoj izjavi za medije, izrazila je čuđenje odlukom organizatora da podrže, kako je rekla, "krvlju natopljenu rusku umjetnost".
- Događa li se u njihovim umovima neka luda, ideološka katastrofa ili se radi o financijskim vezama s Rusijom? - zapitala se.
Inna Ševčenko iz Femena bila je jednako oštra.
- Svako rusko umjetničko djelo izloženo ove godine stoji na nevidljivom postolju: ukrajinskoj krvi. To nećete naći u katalogu. Ali to je jedini materijal koji istinski drži ovaj paviljon na okupu - izjavila je.
Povratak Rusije na Bijenale, prvi put nakon povlačenja neposredno nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022., izazvao je lavinu kritika. Europska unija povukla je dva milijuna eura financiranja za iduće izdanje 2028. godine, a talijanski ministar kulture Alessandro Giuli bojkotirao je tjedan otvorenja. Kontroverzu je dodatno pojačala činjenica da je povjerenica paviljona Anastasia Karneeva, kći zamjenika direktora Rostecha, ruskog državnog obrambenog konglomerata.
Ruska izložba nosi naziv "Drvo je ukorijenjeno u nebu“, a službeni popis od 38 sudionika uključuje Phurpu, rusku grupu specijaliziranu za tibetansko grleno pjevanje; članove elektroničkog glazbenog kolektiva pod nazivom Moscow Noise Factory; te Toloka Ensemble, folklornu grupu, čiji nedavni YouTube videozapisi uključuju oproštajnu ceremoniju za jednog od njihovih članova koji je regrutiran u rusku vojsku.
Sjede ispred aranžmana i pjevaju ruske narodne
Također je planirano da će nastupiti glazbenici izvan Rusije, koji svi stvaraju žestoku klupsku glazbu. Među njima su DJ Diaki iz Malija i Jaijiu, argentinski umjetnik čije je pravo ime Elias Musiak.
Venecijanski bijenale jednom je bio objavio da neće primiti umjetnike povezane s ruskom vladom sve dok ta zemlja vodi svoj "teški" rat u Ukrajini. No u utorak se Rusija vratila u Veneciju na najvažniji događaj u svijetu umjetnosti - najnoviji pokušaj zemlje da normalizira svoj položaj na svjetskoj sceni, piše NY Times. Ipak se nije držalo uobičajene formule Bijenala.
Obično nacije u svojim paviljonima organiziraju izložbe koje prikazuju djela svojih najuzbudljivijih živućih umjetnika. No, kada su se vrata otvorila u utorak, u veličanstvenoj blijedozelenoj ruskoj zgradi, koja datira iz razdoblja prije Revolucije, nije bilo nikakvih slika ni skulptura. Umjesto toga, šest članova folklorne skupine Toloka Ensemble sjedilo je ispod bujnog cvjetnog aranžmana i pjevalo tradicionalne pjesme skupini novinara željnih svjedočiti kontroverznom povratku zemlje na Bijenale, koji se ponekad opisuje kao umjetnička verzija Olimpijskih igara.
Kasnije su DJ-evi puštali superbrzu elektroničku glazbu nekolicini plesača, dok su na katu barmeni u bijelim majicama čekali kako bi posjetiteljima koji su sjedili slušajući pucketavu zvučnu instalaciju poslužili besplatne dvostruke votke i tonike. Ali upad Pussy Riota sve je preokrenuo naglavačke.
Tko su zapravo Pussy Riot?
Pussy Riot nije samo bend, već ruski feministički prosvjedni i performans umjetnički kolektiv osnovan u Moskvi u jesen 2011. godine. Grupu je pokrenula tada 22-godišnja Nadya Tolokonnikova, a u početku je brojala desetak članica. Postale su poznate po svojim neodobrenim, provokativnim gerilskim nastupima na javnim mjestima, koje su snimale i objavljivale kao glazbene spotove. Kroz svoju glazbu, mješavinu punk rocka i Oi! zvuka, progovaraju o feminizmu, LGBTQ+ pravima i, najglasnije od svega, protive se Vladimiru Putinu i njegovoj sprezi s Ruskom pravoslavnom crkvom.
Svoje djelovanje opisuju kao spoj umjetnosti i političkog aktivizma, inspiriran riot grrrl pokretom devedesetih, ali i djelima filozofkinja poput Simone de Beauvoir i Judith Butler. Anonimnost im je ključna; na nastupima uvijek nose šarene skijaške maske koje su postale njihov zaštitni znak, a u intervjuima koriste pseudonime.
Od 'punk molitve' do statusa ekstremista
Svjetsku slavu stekle su u veljači 2012., kada je pet članica upalo u Katedralu Krista Spasitelja u Moskvi i izvelo performans koji su nazvale "punk molitva" prosvjedovale su protiv podrške koju je patrijarh Kiril davao Putinu uoči predsjedničkih izbora. Performans je trajao manje od minute prije nego što ih je osiguranje izbacilo, ali snimka je postala viralna i izazvala bijes i crkvenih i državnih vlasti.
Ubrzo nakon toga, tri članice - Nadežda Tolokonikova, Marija Aljohina i Jekaterina Samucevič - uhićene su i optužene za "huliganizam motiviran vjerskom mržnjom". Suđenje je privuklo golemu međunarodnu pozornost, a podršku su im pružile brojne svjetske zvijezde i organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala, koje su ih proglasile zatvorenicama savjesti. Unatoč kritikama sa Zapada, osuđene su na dvije godine zatvora.
Nakon izlaska iz zatvora, nastavile su s aktivizmom, prosvjedujući na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju 2014. i upadom na teren tijekom finala Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. u Moskvi. Zbog svog otvorenog protivljenja režimu i rata u Ukrajini, rusko Ministarstvo pravosuđa je u prosincu 2025. dodalo Pussy Riot na svoj popis ekstremističkih organizacija, a većina članica danas djeluje iz egzila, nastavljajući svoju borbu drugim sredstvima. Njihov prosvjed u Veneciji samo je posljednje poglavlje u dugoj povijesti umjetničkog otpora koji odbija šutjeti.
