Je li skup o konc-logoru kakav se zbio u najvišoj državnoj instituciji, Hrvatskom saboru, zamisliv u njemačkom parlamentu? Iako i oni imaju problema s ekstremističkim desnim strankama i njihovim povijesnim revizionizmom, institucije u pravilu funkcioniraju, a zakoni se provode. To pokazuje i nedavna presuda Saveznog vrhovnog suda (BGH) u Njemačkoj.
Na predizbornom skupu 29. svibnja 2021. u Merseburgu, siva eminencija i šef problematičnog tirinškog ogranka AfD-a (Alternative za Njemačku), Björn Höcke, između ostalog je izjavio: "Sve za našu domovinu, sve za Saska-Anhalt, sve za Njemačku!“
Taj slogan "Sve za Njemačku“ problematičan je, jer je bio ključna parola paravojne organizacije odnosno oružanog sastava SA zabranjene nacističke stranke NSDAP, koja je Njemačkom vladala od 1933. do 1945. godine. Prema njemačkom Kaznenom zakonu, uporaba oznaka ili parola organizacija neprijateljskih ustavnom poretku smatra se kažnjivim djelom ako je počinjena svjesno. Savezni vrhovni sud potvrdio je presudu Županijskog suda u Halleu kao pravomoćnu, a kazna je u ovom slučaju bila novčana te je iznosila oko 13.000 eura.
Höcke se žalio na presudu tvrdeći da je njegova izjava zaštićena pravom na slobodu izražavanja. Također je naglasio da nije znao povijesno značenje izrečene parole. Sud, naravno, nije prihvatio njegove argumente i utvrdio njegovu krivnju, zaključivši da je javni interes u sprječavanju nacističke propagande važniji od Höckeova prava na slobodu izražavanja u tom kontekstu. Sud je ustvrdio kako nije sporan sadržaj parole, već njezina upotreba tijekom nacionalsocijalizma. Uz to i činjenica da je izjava poznata kao slogan jedne zločinačke organizacije.
Svima, pa i Sudu, bilo je jasno da Höcke i njegov AfD vrlo dobro znaju što, kako i kada govore - i da to čine svjesno. A kazna zbog te parole nije jedina.
Štoviše, Höcke nije izoliran slučaj. I drugi istaknuti političari AfD-a više su puta javno koristili sličnu retoriku. Najpoznatiji među njima, jedan od utemeljitelja stranke, Alexander Gauland, izjavio je da je dan oslobođenja od nacizma, 8. svibnja 1945., bio "dan apsolutnog poraza, dan gubitka velikih dijelova Njemačke“. Höcke je pak tvrdio da u Njemačkoj i danas prevladava raspoloženje "potpuno poraženog naroda“. Zbog toga i unutar stranke slovi kao ekstremni opolitičar, a njegov ogranak okarakterizan je od Ureda za zaštitu ustavnog poretka kao "provjereno ekstremno desničarska organizacija".
Upravo takve izjave otkrivaju širi obrazac unutar AfD-a: sustavno i svjesno potkopavanje povijesnog konsenzusa te pokušaj reinterpretacije nacističke prošlosti kao nacionalne traume, a ne zločinačkog projekta.
U tom je kontekstu zanimljiva još jedna presuda iz 2023. U prosincu te godine Höcke je u njemačkom gradu Geri izgovorio "Alles für…“, a publici prepustio da dovrši: "…Deutschland.“ Takve su priče itekako poznate hrvatskoj javnosti kada je riječ o uzviku "ZDS“ na Thompsonovim koncertima, kao i o političarima poput Anušića koji su na "Za dom“ odgovarali sa "spremni“. Nisu svi na tim koncertima svjesni povijesnog konteksta oko ZDS-a, niti činjenice da je on protuustavan, ali se to za političare ne može baš tvrditi…
Njemačke institucije, premda često spore, ipak funkcioniraju, zakoni se provode i nema prostora pokušajima da činjenice zamijene "alternativnim činjenicama“.
Zato je sasvim sigurno da se ovakva sramotna rehabilitacija NDH te negiranje i umanjivanje zločina u Jasenovcu - putem pseudoznanstvenog okruglog stola i to još u Hrvatskom saboru - ne bi mogla dogoditi u njemačkom Bundestagu. Za javno negiranje i umanjivanje takvih zločina njemački Kazneni zakon predviđa do tri godine zatvora.
