Petnaestogodišnji učenik iz francuskog Lensa u ponedjeljak je tijekom prosvjeda srednjoškolaca teško ozlijeđen eksplozijom policijske granate. Liječnici mu nisu uspjeli spasiti lijevu šaku i morali su je amputirati. Dva dana poslije francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez objavio je da policija više neće koristiti takozvane šok-granate tijekom aktualnih prosvjeda srednjoškolaca.
- Obustavio sam upotrebu šok bombi samo za demonstracije srednjoškolaca - objasnio je ministar za radio RTL. Odluka stupa na snagu odmah, s ciljem maksimalne zaštite najmlađih sudionika u prosvjedima. Sindikati policije već su izrazili negodovanje zbog ograničavanja njihovih osnovnih metoda za rješavanje uličnih nereda.
Tinejdžer Evan (15) je teško stradao ispred srednje škole Auguste-Béhal. Prema prvim informacijama iz policijskih izvora koje prenose francuski mediji, mladić je navodno podignuo granatu koju je policija prethodno bacila tijekom intervencije. Htio je baciti prema policiji, no ona mu je eksplodirala u ruci. Istraga tek treba utvrditi točan slijed događaja.
Tijekom istog vala prosvjeda drugi, 14-godišnji učenik pogođen je u lice policijskom granatom i izgubio je nekoliko zuba, a protiv policajca koji je ispalio projektil pokrenut je postupak. Francuske vlasti otvorile su najmanje 18 unutarnjih istraga zbog mogućeg policijskog prekoračenja ovlasti tijekom višednevnih prosvjeda.
Prosvjedi traju već treći tjedan, a zatvoreno je oko četiri stotine škola diljem zemlje uslijed svakodnevnih incidenata. Učenici se bune zbog loših uvjeta u školstvu, masovnog manjka financijskih sredstava i prenatrpanih učionica koje im otežavaju normalno obrazovanje. Policija je do sada privela više od pet tisuća ljudi, a nastala šteta procjenjuje se na milijune eura.
Što je zapravo "šok-granata"?
U medijima se pod izrazima šok-bomba, stun grenade, flashbang ili bljeskalica često podrazumijeva čitav niz različitih policijskih sredstava koja nemaju potpuno isti učinak.
Klasična šok-granata poznata kao flashbang prvenstveno proizvodi snažan bljesak i vrlo glasan prasak. Namjera nije teško ozlijediti osobu nego je na kratko dezorijentirati: snažna svjetlost može privremeno poremetiti vid, a eksplozivni zvuk sluh i ravnotežu. Takva sredstva uglavnom koristi specijalna policija, primjerice kod ulaska u prostorije u kojima se nalazi naoružana osoba ili tijekom talačkih situacija.
No sredstvo povezano s ozljedom tinejdžera u Lensu pripada nešto drukčijoj kategoriji koju Francuzi nazivaju grenade de désencerclement, doslovno granata za "razbijanje obruča" ili oslobađanje policajaca iz okruženja. U novijoj verziji nosi naziv GENL - grenade à éclats non létaux, odnosno nesmrtonosna šrapnelska granata. Taj model je u Francuskoj u široj uporetbi od 2020. godine. Za razliku od običnog flashbanga, ona ne djeluje samo zvukom i bljeskom, već sadrži i eksplozivno punjenje. Pri detonaciji se raspršuje na sitne komadiće mekane plastike ili gume. Iako je klasificirana kao "nesmrtonosna", u praksi je iznimno opasna i može izazvati teške ozljede. Francuske vlasti svrstavaju je među sredstva koja su jača od obične fizičke sile, ali ipak nisu vatreno oružje. Policija ga smije koristiti kada se nađe u neposrednom fizičkom okruženju nasilne skupine ili kada mora rastjerati skupinu ljudi. Starija francuska šok-granata imala je dijelove koji su se pri eksploziji mogli odvojiti i postati opasni projektili. Kod modela GENL poklopac s upaljačem konstruiran je tako da ostane povezan s ostatkom granate, a smanjena je i energija kojom se izbacuju gumeni elementi. Cilj promjene bio je smanjiti mogućnost teških ozljeda. Slučaj iz Lensa pokazuje da "manje smrtonosno" ipak ne znači bezopasno.
Francuska je među europskim državama poznata po relativno širokom arsenalu policijskih sredstava za kontrolu nereda. Tijekom posljednjeg desetljeća upravo su granate i gumeni projektili više puta završavali u središtu rasprave o policijskoj sili. Velika prekretnica dogodila se 2014. kada je 21-godišnji Rémi Fraisse poginuo tijekom prosvjeda protiv izgradnje brane Sivens. Usmrtila ga je eksplozija policijske ofenzivne granate. Tadašnji ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve nakon njegove smrti potpuno je zabranio korištenje te vrste granata u održavanju javnog reda i mira. Francuzi su potom pooštrili i pravila za druge eksplozivne policijske granate. Kontroverzna GLI-F4 imala je kombinirani učinak suzavca, snažnog zvuka i udarnog vala. Ministarstvo unutarnjih poslova još je 2018. naglašavalo da je riječ o sredstvu čije korištenje mora biti posebno kontrolirano. GLI-F4 u međuvremenu je povučena, a francuski propisi danas razlikuju zvučne, zvučno-suzavne i druge granate koje se mogu koristiti.
Što koristi hrvatska policija?
Hrvatski propisi daju policiji mogućnost korištenja vrlo širokog spektra sredstava prisile. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima među njima izrijekom navodi tjelesnu snagu, palicu, sredstva za vezivanje, raspršivače s nadražujućom tvari, službene pse i konje, kemijska sredstva, vodene topove, vatreno oružje, ali i eksplozivna sredstva te posebna oružja. To znači da hrvatska policija pravno može raspolagati određenim vrstama eksplozivnih sredstava. Međutim, hrvatski Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika izrijekom propisuje da se pri rastjerivanju skupine mogu koristiti različita sredstva prisile, ali ne vatreno oružje, eksplozivna sredstva i posebna oružja. Još preciznije, isti pravilnik navodi da se eksplozivna sredstva ne smiju koristiti prema osobama u mnoštvu, niti prema djeci.
Eksplozivna sredstva ipak nisu potpuno zabranjena hrvatskoj policiji. Glavni ravnatelj policije može odobriti njihovu uporabu u posebnim okolnostima, primjerice kada skupina ljudi ugrožava živote ili imovinu velike vrijednosti, pri svladavanju opasne osobe koja se sklonila u zatvoreni prostor ili kada druga sredstva prisile očigledno nisu uspjela. Tu pak treba razlikovati akcije specijalne policije i kontrolu prosvjeda i nemira. Klasični flashbang ima smisla u operaciji specijalne policije: primjerice pri ulasku u prostoriju u kojoj se nalazi naoružana i opasna osoba. Za razilaženje skupine policija ima druga sredstva - palice, suzavce, posebna vozila ili uređaje za izbacivanje vode, ovisno o okolnostima i načelu razmjernosti.
