Francuska je ponovno na ulicama, ali ovoga puta u prvim redovima nisu sindikati, umirovljenici ni radnici nego - srednjoškolci. Ono što je prije nešto više od tjedan dana počelo kao niz blokada škola u pariškom području pretvorilo se u nacionalni val prosvjeda, zatvaranja škola, sukoba s policijom i uhićenja tisuća mladih. Učenici traže vrlo konkretne stvari: manje razrede, više nastavnika, normalne školske zgrade i bolje uvjete za rad. Mladi tvrde da su učionice prenatrpane, oprema zastarjela, nastavnika nema dovoljno, a škole u siromašnijim dijelovima zemlje dobivaju manje novca od onih u bogatijim četvrtima. Prosvjedi su počeli u okolici Pariza, a zatim se proširili na Dijon, Lyon, Strasbourg, Lille, Marseille i druge gradove. Francuski sindikat srednjoškolaca USL pozvao je učenike da blokiraju ulaze u škole i tako prisile vlasti da reagiraju. No situacija se vrlo brzo otela kontroli.
U samo nekoliko dana ispred srednjih škola zabilježene su stotine blokada i prosvjeda. Početkom listopada oko 900 akcija odvijalo se diljem zemlje, više od 160 škola bilo je zatvoreno, a pristup je bio blokiran i na desecima sveučilišnih kampusa. Francuska vlada zbog toga je počela govoriti o "urbanom nasilju".
Problem se gomilao godinama. BBC-jev dopisnik James Waterhouse razgovarao je s učenicima u predgrađima Pariza, gdje mladi tvrde da osjećaju veliku razliku između svojih škola i onih u bogatijem središtu grada. Njihove učionice, kažu, često su prepune, nastavna oprema stara, a zbog manjka profesora dio nastave jednostavno otpada. U nekim školama učenici govore i o dotrajalim zgradama, problemima s grijanjem i klimatizacijom te učionicama koje su tijekom ovogodišnjih toplinskih valova postajale gotovo nepodnošljive. Problem nije samo u zidovima i opremi. Učenici se bune i protiv pretrpanih rasporeda, velikih razreda i nedostatka stručnog osoblja.
U Saint-Denisu, jednom od siromašnijih pariških predgrađa, nastavnici i učenici navode da često nedostaju zamjenski profesori, medicinske sestre i školski savjetnici. Dio mladih zato smatra da im mjesto stanovanja praktički određuje kakvo će obrazovanje dobiti.
Prosvjed prerastao u nasilje
Problem za učenike je što su njihove zahtjeve posljednjih dana potisnule slike nasilja. U nekoliko gradova zapaljene su kante za smeće, a požari su zahvatili i školske zgrade. U Nantesu je vatra toliko oštetila jednu školu da će ona ostati zatvorena tjednima. Zabilježeno je bacanje pirotehnike i drugih predmeta prema policiji, vandalizam te sukobi s interventnim postrojbama. BBC navodi da su učenici u Seine-Saint-Denisu optužili policiju za pretjeranu uporabu sile, uključujući suzavac. Francuske vlasti, s druge strane, tvrde da je nasilje doseglo razinu na kojoj više nije moguće normalno održavati nastavu. Brojke pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Tisuće srednjoškolaca, uglavnom u dobi između 15 i 18 godina, privedene su od početka prosvjeda. Ozlijeđeni su policajci, vatrogasci, nastavnici i učenici.
Premijer Sébastien Lecornu zbog eskalacije je sazvao krizni sastanak vlade i od ministara zatražio da se usredotoče na smirivanje situacije. Ministar obrazovanja Édouard Geffray priznao je da su neki učenički zahtjevi opravdani, ali je upozorio da nasilje potpuno mijenja prirodu prosvjeda. Vlada je najavila i mogućnost prelaska dijela škola na nastavu na daljinu kako bi zaštitila učenike i nastavnike. I tu počinje drugi dio francuskog sukoba: pitanje tko je odgovoran za eskalaciju. Vlada optužuje radikalnu ljevicu, prije svega stranku La France Insoumise Jeana-Luca Mélenchona, da pokušava politički iskoristiti nezadovoljstvo mladih. LFI to odbacuje i tvrdi da podupire mirne prosvjede, ali ne i nasilje. Istodobno, vlasti su otvorile istrage zbog tvrdnji da je policija u pojedinim slučajevima upotrijebila prekomjernu silu.
Upravo zato su prosvjedi postali politički mnogo opasniji nego što su u početku izgledali. Francuska ima dugu tradiciju učeničkih i studentskih pobuna koje su se znale pretvoriti u mnogo šire društvene pokrete. Kada mladi izađu na ulice, tema vrlo brzo prestaje biti samo školski raspored ili broj učenika u razredu. Današnji prosvjedi otvaraju pitanje jednakosti u francuskom obrazovanju. Mladi iz siromašnijih predgrađa tvrde da nemaju iste uvjete kao njihovi vršnjaci iz imućnijih dijelova gradova. Ako jedna škola ima dovoljan broj nastavnika, modernu opremu i dobre uvjete, a druga nema ni dovoljno profesora da održi nastavu, tada se nezadovoljstvo više ne može svesti na nekoliko dotrajalih zgrada. U tome i jest politički rizik za vlast. Dok se vlada koncentrira na požare, razbijene prozore i policijske kordone, učenici pokušavaju vratiti raspravu na pitanje zbog kojeg su uopće izašli na ulice: zašto francuska država, koja ima jedan od najvećih javnih sustava obrazovanja u Europi, ne uspijeva svim učenicima ponuditi približno jednake uvjete. BBC navodi da sindikat USL već najavljuje nastavak akcija i veliki nacionalni prosvjed. To znači da se francuska vlada nalazi pred vrlo neugodnim izborom. Ako odgovori samo policijom, može dodatno radikalizirati mlade. Ako prizna da su njihovi zahtjevi opravdani, morat će pronaći novac za sustav kojem očito nedostaju ljudi, oprema i ulaganja. A ono što je počelo kao blokada nekoliko školskih ulaza sada sve više izgleda kao ozbiljan test za francusku vlast.
*Uz pomoć AI
