Style
666 prikaza

Kušali smo 400 vina u 6 dana i - ostali trijezni!

Mundus Vini, natjecanje u kvaliteti vina 2018.
Mundus Vini
Na ocjenjivanje Mundus Vini stiže toliko vina da su ga organizatori podijelili na proljetni i ljetni dio

Pojednostavljuje život. Stvara dobro raspoloženje i prije nego što se butelja otvori. A nakon otvaranja krijepi i osvježava. Opustite se i uživajte! Tako su Riesling Stresskiller 2016. predstavili u obiteljskoj vinariji Stolleis iz gradića Gimmeldingen-Mußbach u glasovitoj njemačkoj vinskoj regiji Pfalz. Kušali smo ga popodne prvog od šest dana ocjenjivanja Mundus Vini u obližnjem Neustadtu an der Weinstraße. Bio je stresan dan manje iskusnim ocjenjivačima zato što su kategorije po kojima se ocjene dijele malo drukčije nego na ostalim ocjenjivanjima, a na listiću je i 30-ak rubrika za opis mirisa, okusa, općeg dojma te grešaka u vinu, ako ih ima.

Ovako su izgledale posude za vino u Gruziji prije 8000 godina To je tradicija Znanost Otkriće: Vino smo pili prije 8000 godina!

Zato je Stresskiller bio dobrodošao. No trebalo se izboriti za njega. Hans-Christoph Stolleis, mladi enolog koji je i sam ocjenjivao vina, proveo nas je vinarijom, a potom i vinskom ponudom. Šetnja je počela francuskim sortama baznim, laganim i osvježavajućim bijelim pinotom te punijim i snažnijim vinom iste sorte od grožđa iz izdvojenog vinograda u kojem su trsovi stariji od 30 godina. Nijemci se ponose starim vinogradima koji daju manje grožđa, no vina su u pravilu kvalitetnija i skuplja.

Slijedila su dva sauvignona različitih kvalitativnih i cjenovnih kategorija i tek smo se potom dočepali rizlinga po kojem je Pfalz poznat. Podjednako slavne njemačke regije Mosel i Rheingau prepoznatljive su po rizlinzima s ostatkom neprovrelog šećera, a u Pfalzu ističu kako su njihovi suhi, čak i kad je riječ o kasnim berbama. Treba znati da se kod nas određuje je li vino suho, polusuho, poluslatko ili slatko samo prema tome koliko je neprovrela grožđanog šećera ostalo u njemu i suha vina imaju ga do četiri grama po litri.

Nijemci suhoću određuju prema odnosu šećera i kiselina pa tako Riesling Gimmeldinger Biengarten 2016. ima 6,9 grama šećera po litri, što bi kod nas značilo da je polusuh, no ima i puno kiselina, 7,7 grama, i zato ga smiju označavati kao “trocken” (suh). Gimmeldinger Biengarten je vinograd iz kojeg je Hans-Christoph Stolleis ponudio prvi riesling. Površina mu je 30 hektara, jače je izložen jutarnjem nego popodnevnom suncu, a trsovi su stariji od 30 godina i u punoj su snazi.

Mundus Vini, natjecanje u kvaliteti vina 2018. | Author: Mundus Vini Mundus Vini

Finih je voćnih mirisa, svjež i svaki gutljaj traži sljedeći. Preporučuju ga uz školjke, piletinu i svinjetinu te uz začinjenija jela. Slijedio je taj smirujući Riesling Stresskiller 2016. Etikete su svake godine drukčije, ali njemački karikaturist Peter Gaymann uvijek nacrta čovjeka koji uživa uz vino. To i jest vino za uživanje, za pijuckanje tijekom toplih proljetnih dana, ali i uz mesna jela s tikvicama i korjenastim povrćem kao prilozima. Treći je rizling bio kasna berba, Spätlese trocken 2016. iz najboljeg vinograda Gimmeldinger Mandelgarten.

Uz paradno vino uglavnom se šutjelo i uživalo u zrelim mirisima i punom okusu. Nije bilo priče ni nakon usporedbe s berbom 2015. Smirio nas je, valjda, Stresskiller, ili je za taj dan bilo dovoljno vina. Nakon 50-ak uzoraka s ocjenjivanja, nekoliko su vina svi kušali i uz ručak, a to su bila nagrađena vina s prošlogodišnjeg ocjenjivanja. Prije Stolleisa, hrabra grupa posjetila je i vinariju Härle-Kerth gdje je Ute Härle-Kerth pootvarala 20-ak boca. Najzanimljivije su bile mješavine sorata fantazijskih imena: Keep Cool, mješavina bijelog i sivog pinota, te Evergreen od rizvanca i rizlinga. Nakon toliko vina, uz večeru se uglavnom pilo pivo.

Da lužina malo smiri kiseline iz vina. Bio je to “običan dan u uredu” na ovako velikom ocjenjivanju. Kušali smo gotovo 80 vina i ostali trijezni. Slično je bilo i preostalih pet dana pa je na kraju radnog tjedna rezultat pokazivao više od 400 kušanih vina i to, ma kako teško bilo povjerovati, bez pijanstava. Na kušanjima i ocjenjivanjima izbjegava se gutanje vina i svaki ocjenjivač ima posudu u koju ga može istočiti i pljunuti. No nije to uvijek lako učiniti. Kad su vina jako fina, kao da pobjegnu i sama kliznu niz grlo.

Krigle piva Šokantno Ekonomix Dokazano: u svijetu se pije sve manje piva

Takav je slučaj u mojoj komisiji bio posljednjeg dana ocjenjivanja s nizom izvanrednih crnjaka od sorte nebbiolo iz gradića Barolo u talijanskom Pijemontu. Od 11 vina šest je osvojilo zlatnu medalju, a jedno ponijelo i veliko zlato što znači 95 bodova na listi do 100. Preostala su bila uzorci iz bačve, dakle vina koja još nisu spremna za tržište pa je teško bilo očekivati najviše ocjene. Posude za istakanje ostale su gotovo suhe.

Ispirali smo često usta vodom pa žvakali peciva, šetali svako malo i jedva čekali da se vratimo po novi gutljaj. Oduševio je i niz talijanskih bijelih vina od pecorina. Sorta koja ima isto ime kao i poznati sir daje odlična vina rizlingastog tipa. Berbe su bile 2017. i 2016., a sva vina imala su miris citrusa i egzotičnog, neka i suhog voća te izraženu svježinu i mineralan okus koji dugo traje u ustima. Kao i kod rizlinga, ugodne kiseline fino su pratile neprovreli šećer koji se ni u polusuhim vinima nije osjećao.

Sedam zlata za 11 vina podijelili smo i odličnim crnjacima od sorte aragonez iz portugalske regije Alentejo. Aragonez i tinta roriz su portugalski sinonimi za slavni španjolski tempranillo koji u obje pirinejske države daje izvrsna vina. Na Mundus Viniju svaki dan se ocjenjuje četiri do pet nizova različitih tipova vina. To je dobro jer samo ocjenjivanje nije dosadno, pa ni naporno što zna biti kad se cijeli dan pije vino istog tipa ili sorte. Nakon 20-ak uzoraka već svi počinju nalikovati jedan drugome, a kad su vina različita ni 50 ih nije teško savladati.

Mundus Vini, natjecanje u kvaliteti vina 2018. | Author: Mundus Vini Mundus Vini

Čak ni u jednom nizu nisu uvijek slična vina. Još smo prvog dana počeli sa šest bijelih vina od crnih sorata. To je tehnologija koja se često koristi u proizvodnji šampanjaca i pjenušaca te se oni označavaju kao “blanc de noirs”. Kod mirnih vina je prilično rijetka. Većina sorata ima grožđe koje daje bijeli sok, a vino postaje crveno ili crno ako se tamne kožice maceriraju (namaču) u moštu koji iz njih izvlači boju. Kod pjenušaca se tako dobije dobrodošla punoća, no kod mirnih vina nisam baš vidio velike koristi. Vina su bila fina, ali bijele sorte ipak daju bolja bijela vina.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.