Grad Rijeka objavio je novi natječaj za obnovu broda Galeb, koji je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Procijenjena vrijednost radova na obnovi Galeba u novom natječaju iznose 33,6 milijuna kuna bez PDV-a. Na prvom natječaju procijenjena vrijednost radova bila je 27,67 milijuna kuna, no tad je stigla samo jedna ponuda koja je višestruko premašivala taj iznos. Brodogradilište Viktor Lenac naime ponudilo je da će brod obnoviti za 59,96 milijuna kuna. Stoga su riječke vlasti poništile taj natječaj, piše Večernji list.
Brod 'Galeb' je paradigma sudbine Titove politike: Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat pa je dobio i ovaj brod koji je izgrađen u Genovi 1938. i koji je bio namijenjen prijevozu južnog voća, opisao je portal Deutsche Welle nekad slavni brod.
Hitlerova mornarica ga je prenamijenila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. potopili pred Rijekom. Nakon rata brod je, kao ratni plijen, izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu.
Bio je dio Titovog imagea: nazivan je „Brodom mira“, s njim se išlo u državničke posjete i na njemu su se primale značajne osobe kao Winston Churchill, Nikita Hruščov, Mahatma Gandhi, Gamal Abdel Naser, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sofia Loren, ...
Laži, mitovi i legende
Međutim, HRT tvrdi da famozni hollywoodski trio nikad nije kročio na brod: "Holivudske su zvijezde na Brijune najčešće stizali jahtom koja se zvala Podgorka, a fotografije nastale na njoj vjerojatno su unijele zabunu."
Zabuni je sigurno pogodovalo što je Galeb uvijek nazivan "Titovom jahtom", iako je to bio školski brod ratne mornarice.
Nakon Titove smrti 1980. u njegovoj kabini nije nitko spavao, otprilike kao što i u Jugoslaviji nitko nije zasjeo na njegovo mjesto neupitnog lidera. 'Galeb' je bio školski brod kroz koji su prolazili pitomci iz svih dijelova bivše Jugoslavije - sve do rata početkom devedesetih. Tada su ga napustili Slovenci i Hrvati, a kapetan je bio Dragan Miro Jurić koji je prešao u Hrvatsku mornaricu, opisao je DW sudbinu broda.
Brod Galeb, dug 117 metara, sagrađen je 1936. u Genovi za talijanska kompaniju Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB), koja se bavila trgovinom južnim voćem. Tad se zvao RAMB III. U Drugom svjetskom ratu je korišten u vojne svrhe, pratio je krstarice i prevozio meso za talijansku vojsku u Libiji. U libijskoj luci Bengazi 1941. ga je pogodio torpedo britanske podmornice nakon čega je dotegljen u brodogradilište u Trstu.
Nakon kapitulacije Italije preuzimaju ga Nijemci, preuređuju ga u minopolagač, a preimonovali su ga u Kiebitz. Tijekom 1944. godine postavio je više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. Brod 1944. je u riječkoj luci, kako se navodi na stranicama Grada Rijeke, potopilo savezničko ratno zrakoplovstvo, prenosi Večernji list.
Školski brod s daškom luksuza
Iz mora je izvađen 1948. a zatim je obnovljen u pulskom brodogradilištu gdje je vrlo luksuzno i moderno uređen i predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod Galeb. Tito je 1953. Galebom krenuo u prvi posjet Velikoj Britaniji, a bivši jugoslavenski predsjednik je tim brodom putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi.
Tijekom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici, od engleskog premijera Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etiopskog cara Haile Selasija i marokanskog kralja Hasana II...
Galeb ima iznimnu povijesnu važnost jer je na njegovoj palubi začet pokret nesvrstanih. Tito je na njemu ugostio i filmske zvijezde poput Sophije Loren i Elizabeth Taylor. Početkom Domovinskog rata 1991. brod je iz Pule odvezen u Crnu Goru gdje ostaje na vezu do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik John Paul Papanicolau koji je od njega želio napraviti luksuznu jahtu. Stoga je brod otegljen u brodogradilište Viktor Lenac.
Kako se grčki vlasnik nije brinuo o brodu i podmirivao račune Lencu, Galeb je prodan Gradu Rijeci na javnoj dražbi 2009. za 150.000 dolara. Od 2013. brod je privezan na vinodolskom pristaništu. Ministarstvo kulture je Galeba proglasio kulturnim dobrom 2006.
Dvije godine kasnije će jedan od zapovjednika broda ispričati neke detalje o životu na brodu. Svaki put kad sam dolazio na brod dočekivali su me s trubama. Takvo je bilo vojno pravilo. A gle sad... , ispričao je 2008. godine, smijući se, kapetan Miodrag Šepić. On je od 1963. do 1971. zapovijedao Galebom. Brod je tada "uglancavalo" 120 mornara, a samo o stroju brinulo se njih 45.
Ruzinav je, jako ruzinav, govorio je, u međuvremenu preminuli, kapetan dok je gledao zahrđalu oplatu broda. Kapetan Šepić tada se, vitalan kao maldić, bez razmišljanja penjao na veliki komandni plato na vrhu broda, ali se bez problema spustio i u duboku, mračnu utrobu broda.
Bez poteškoća prisjetio se svakog elementa na brodu - od sekstanta, preko vodenog kompasa do radiotelegrafskih sobica i Titovih salona. S kapetanom ulazimo i u Jovankinu spavaću sobu.
"Tito i Jovanka spavali su odvojeno", kazao je Šepić. Titova soba napravljena je iz šarenog drveta ptičjeg javora, a Jovankina je nešto luksuznija od bijelog javora. No, prema Šepićevu mišljenju, Tito nije patio za luksuzom.
"Na brod nikad nije ugrađeno ništa luksuzno. On je bio i ostao školski brod ratne mornarice. Svojim sam očima vidio kad je 1963. godine kapetan Mate Jerković predložio Titu da na brodu naprave bazen. 'Ne, meni to ne treba', rekao je Tito i dodao: 'Potrošite te novce na nešto pametnije'."
"Na jednom putovanju preplovili smo Mesinski tjesnac. Tad je počela strašna oluja. Brod se naginjao i do 32 stupnja, pa je Tito bio ispao iz kreveta. Ipak je nakon iskrcaja održao jednosatni govor, kao da nije prošao tu strašnu oluju", govorio je Šepić. U brodu su još uvijek originalni motori postavljeni 1938. godine, veliki kao dvije obiteljske kuće.
"Vidite, iza su bila dva hladnjaka. Spustim se jedne noći do njih, probudilo me nešto, i otvorim ih. Putujemo u Aleksandriju, Tito se treba naći s Arafatom, a hladnjaci puni Jaffa naranči. Izraelsko! Kakav bi to skandal bio da su Arafatu poslužili naranče njegovih neprijatelja. Naredio sam dvojici mornara da, s plahtama, cijelu noć glancaju te naranče sve dok natpisi Jaffa nisu nestali... "
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
druze tito mi ti se kunemo