I opet je u Moskvi u masovnim prosvjedima uhićen Aleksej Navalni, 41-godišnji aktivist i odvjetnik, odnedavno i predsjednički kandidat za izbore 2018., koji se godinama bori kako bi srušio s vlasti nikog drugog doli Vladimira Putina. Optužba je narušavanje javnog reda i mira pokretanjem masovnih prosvjeda od Sankt Peterburga do gradova po Sibiru na lokacijama po tim gradovima za koje prosvjednici nisu dobili odobrenje vlasti.
Bio je ožujak kad je na svom vrlo praćenom blogu optužio premijera Dmitrija Medvedeva kao odgovornog za navodnu širokoprisutnu korupciju najviših državnih dužnosnika. Još ranije ga je optuživao da je protuzakonito zgrnuo ogromno bogatstvo poput vila, jahti i sličnog. Navalni je inače u veljači u ponovljenom procesu osuđen na uvjetnu kaznu od pet godina nakon suđenja po optužbi da je 2009. ilegalno iz državne šume odnio debla i prodao ih na crnom tržištu za 250.000 eura.
Navalni je suđenje nazvao "političkim procesom", Europski sud za ljudska prava ocijenio je da suđenje nije bilo pošteno. Još ranije Navalni je napadnut na ulici bacanjem agresivnih kemikalija u lice, zbog čega je morao u Španjosku kako bi mu operativno spasili vid na desnom oku. Uopće, priča o tom čovjeku više je nego dramtična.
U svoje vrijeme je nešto sitno investirao u dionice Gazproma, da bi potom postavljao vrlo nezgodna pitanja o načinima poslovanja megatvrtke koja predstavlja jedan od stupova državnih vlasti Rusije. Zahtijevao je transparentnost, koristio je čak i dronove za snimanje imovine onih koje je istraživao, a medijsku blokadu premošćava već godinama svojim blogovima i društvenim mrežama, čime je privukao pozornost internetskih tranzicijskih generacija više ili manje mladih oporbenih Rusa.
I vrlo brzo se prometnuo u jednu od najnezgodnijih pojava po Kremlj na ruskoj političkoj sceni. Pokrenuo je Antikorupcijsku zakladu sa 30 zaposlenih koji se bave isključivo istraživanjima korupcije u Rusiji. 2013. se kandidirao i za gradonačelnika Moskve da bi u prvom krugu osvojio 27 posto, a provladin kandidat Sergej Sobjanin taman toliko iznad 50 posto da pobijedi bez drugog kruga. Navalni je tada optuživao vlasti da su namjestili izbore.
Bile tvrdnje o izbornoj prevari točne ili ne, godinu dana uoči predsjedničkih izbora u Rusiji nitko ne može sa sigurnošću reći kolika bi mogla biti njegova politička težina na razini cijele nacije, ima li za takvo što potencijal ili je ipak riječ o političkoj niši prozapadnih krugova mladih. A kod Navalnoga je sporna još jedna stvar.
Dok njegov imidž na prvu loptu može podsjećati u mnogim stvarima na jednog Baracka Obamu u SAD-u, njegovo djelovanje na čisto desničarskoj, ako ne i dalekoj desničarskoj nacionalističkoj sceni Rusije ranijih godina mnoge puno više podsjećaju na jednog Donalda Trumpa. Bila je riječ o nacionalnim manjinama, o imigrantima, bilo je tu i vrlo gadnih marševa s podizanjem desnice u zrak. Sljedeći problem Alekseja Navalnog jest i to što je do sada u pravilu nastupao kao autsajderski napadač na sustav.
Sasvim dovoljno za nekoga tko želi da se čuje i glas izvan službenih državnih stavova. Navalni je u tom smislu do sada bio više nego uspješan. Međutim, za ozbiljan udarac vlasti njemu nedostaje podrška iz samog sustava. Anders Aslund, ruski ekspert u Atlantskom vijeću iz Washingtona, kaže za Ozy da Navalni koristi pametnu taktiku nenapadanja Putina osobno.
"To bi bilo previše opasno. On zato napada drugu najbolju metu, a to je Medvedev. A u hijerarhiji uvijek imate i one ljude koji smatraju da bi trebali upasti na mjesto Medvedeva", kazao je Aslund. Navalni je do sada u nekoliko navrata završavao u zatvoru. Vlasti su mu godinama uskraćivale i putovnicu, da bi mu je vratile tek kad je trebao na operaciju oka u Španjolsku. Zbog niza pravosudnih procesa protiv njega, Navalni tehnički ne bi mogao sudjelovati na predsjedničkim izborima 2018.
Unatoč tome on je otvorio svoj izborni stožer i krenuo je u kampanju. Također i bez obzira na to što doista nitko racionalan u Rusiji ne gaji iluzije da bi Vladimir Putin mogao te izbore izgubiti. Zbog niza razloga. "Navalni bi u slučaju slobodnih i poštenih izbora mogao imati šanse protiv bio kojeg kandidata, osim samog Putina", kazala je za Ozy Ekaterina Schulmann, politologinja iz Moskve.
O čemu je točno riječ pojasnio je Jeff Mankoff, još jedan poznavatelj ruskih prilika iz Washingtona, ali iz Centra za strateške i međunarodne studije. "Kod njega je još uvijek jasno samo to protiv čega je on, ali ne i za što. Poznajem mnoge ruske intelektualce koji su izrazito protiv Putina, ali istodobno nisu nešto oduševljeni Navalnim. Mislim da je on još uvijek uspješniji kao zajedljivi autsajder nego kao pretendent za nacionalnog lidera."
