S jedne strane bila je Jadranka Kosor, s druge strane Borut Pahor. Slovenski predsjednik u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list ističe da je apsolutna nužnost za to što su 2009. ona i on morali pod hitno postići neki konsenzus o pograničnim sporovima između Hrvatske i Slovenije, bilo to što su obje zemlje upale u financijsku i ekonomsku krizu. "Sada možda gospodarska kriza ne postoji, ali postoji kriza po pitanju sigurnosti. Kako u okružju Slovenije tako i Hrvatske", kazao je Pahor u intervjuu.
Za odluku arbitražnog suda, dodao je, ne može reći kakva će biti, ali je prilično uvjeren da njome nijedna strana neće biti potpuno zadovoljna. Drugim riječima, svaka bi trebala biti zadovoljna makar djelomično. Hrvatska je, kao što je poznato, iz arbitraže izišla jednostrano nakon otkrića o nedopuštenom miješanju slovenske strane u rad suda. U ovom intervjuu Pahor taj skandal nije prešutio.
"Arbitražni sud bavio se pitanjem nedozvoljene komunikacije između slovenskog suca i agentice te zaključio da je bila riječ o neispravnom postupanju...", kazao je on, ali i dodao da je sud zaključio da to "... ipak nije takve prirode, odnosno nema takav značaj da bi sudu oduzeo ulogu koju su mu povjerile obje strane." Sljedeći zanimljivi detalj jest i to što je Pahor naznačio, koliko god to smije otvoreno s obzirom na funkciju predsjednika, da bi bio najsretniji da Slovenija i Hrvatska spor riješe i prije i mimo suda.
Da se same dogovore. " Prva važna opservacija je činjenica da u arbitražnom sporazumu postoji odredba koja vladama omogućava da bilo kad za vrijeme rada arbitražnog suda same bilateralno odluče i spor u cijelosti ili djelomično riješe." A onda je još sa žaljenjem rekao da to tijekom osam godina nijedna vlada s obje strane nije iskoristila. Danas bi to bilo posebno bitno, smatra Pahor, "kako bi jedna drugoj štitile leđa i lakše se suočavale s trećim problemima".
I tu se dolazi do sljedećeg bitnog trenutka u intervjuu, do "trećih problema", odnosno sigurnosne situacije s kojom se i Hrvatska i Slovenija suočavaju kao članice EU-a, a što je Pahor izjednačio s umalo pogubnim financijskim i ekonomskim, pa i društvenim krizama u kojima su se našle susjedne zemlje 2009. Hrvati i Slovenci jako je važno da ne postanu dio problema nego dio rješenja cijele ove europske priče, kazao je.
Nije bježao od toga da je s Vladimirom Putinom napravio "dobar posao" kad ga je nedavno posjetio. Na njegove iznenada dobre odnose s Kremljom u dijelu EU se, inače, nakratko upalilo svjetlo za uzbunu. Pahor je rekao da je prije toga imao turneju po većinski islamskim zemljama, i to i sunitskim i šijitskim, očito pazeći da ga se ne strpa u bilo koji blok rastućeg sukoba na Bliskom istoku i u Perzijskom zaljevu. "Nakon te turneje krenuo sam na put polazeći od Berlina do Moskve završivši ga u Ukrajini, u Kijevu, s ciljem da sklopimo važne poslovne dogovore s Rusijom.
To smo i uspjeli, i to ugovorom u vrijednosti dvije trećine robne razmjene između država na godišnjoj razini, što je impozantno. Ujedno smo pokušali kao europska država i članica NATO-a pomoći da se konačno implementira dogovor iz Minska, Minsk II. te da se relaksiraju odnosi između Rusije i Ukrajine, a ujedno i između Rusije i Europske unije, između Rusije i zapadnog svijeta, kojemu pripadaju i Slovenija i Hrvatska", rekao je.
Pitali su ga potom je li istina da je Putin na njega ostavio dobar dojam. "Moram biti jasan, u vezi s ruskom vanjskom politikom nemam nikakve iluzije i vrlo otvoreno govorim o pojedinim opasnostima takve politike. Ali moram biti pošten i reći da predsjednik Putin za svojeg posjeta nije učinio ništa što bi u meni pobudilo sumnju u njegovu vjerodostojnost", kazao je. A potom ostali problemi.
Za Erdogana je rekao da ne misli da će ići toliko daleko da do kraja zarati s EU, primjerice preko izbjeglica. Za žicu na granicama, priznao je, on jest bio taj koji ju je tražio, ali se požalio da ga u Ljubljani nisu slušali kad je odmah po okončanju vala migranata tražio da žičanu ogradu maknu. Vojni rok je tema i u Sloveniji i u tom dijelu on je apsolutno protiv; osim što bi bilo skupo, bilo bi i totalno neučinkovito.
Za Melaniju Trump je rekao da susret s njom nije bio uspjeh slovenske diplomacije, nego naprosto prirodan razvoj događaja kao posljedice toga što je ona slučajno slovenskog porijekla.
