Organ Dragaš, srpski stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose i direktor međunarodnog instituta za sigurnost, sa sjedištem u Beogradu, za ukrajinske medije analizirao je utjecaj Rusije na zbivanja na Balkanu i objašnjava zašto je to područje od posebnog interesa za Vladimira Putina.
Ruski interes za Balkan nije ni nov ni slučajan, već je to proračunata komponenta šire vanjskopolitičke agende usmjerene na očuvanje njezine sfere utjecaja, projiciranje moći i destabiliziranje Europe. Balkan sa svojom mješavinom povijesnih sukoba, etničkih podjela i političke nestabilnosti predstavlja idealnu pozornicu za kremaljsku strategiju upravljanog kaosa, piše Organ Dragaš u komentaru za Kyiv Post.
Poticanjem nestabilnosti u regiji Rusija želi postići nekoliko strateških ciljeva. U prvom redu, Moskva ima za cilj spriječiti potpunu integraciju balkanskih zemalja u zapadne institucije kao što su NATO i Europska unija. To je bilo očito u glasnom protivljenju Rusije širenju NATO-a tijekom pristupanja Crne Gore 2017. i Sjeverne Makedonije 2020. godine, a obje zemlje su se suočile s nizom kampanja dezinformiranja i tajnih operacija koje je orkestrirala Moskva.
Drugo, navodi srpski stručnjak, Kremlj koristi Balkan kao točku pritiska da oslabi i podijeli EU. Zamor od proširenja EU-a i percipirana ravnodušnost europskog bloka prema regiji Balkana, stvorili su prostor Rusiji da se predstavi kao alternativni partner, osobito u zemljama poput Srbije, gdje su proruski osjećaji iznimno jaki. Držeći Balkan u stanju stalne neizvjesnosti, Moskva se nada iskoristiti podjele unutar EU-a, potaknuti neslogu među državama članicama i na kraju potkopati europsku koheziju.
Na koncu, navodi srpski ekspert, akcije Rusije na Balkanu služe kao poligon za njezinu širu taktiku hibridnog ratovanja. Moskva usavršava svoje tehnike utjecaja, u rasponu od kibernetičkih napada do kampanja dezinformiranja, i primjenjuje ih na druge dijelove svijeta, uključujući istočnu Europu i Bliski istok. Stoga je Balkan ne samo meta, nego i laboratorij za ruske maligne aktivnosti.
Kremlj koristi širok raspon sredstava, uključujući energetsku ovisnost, političku korupciju i agresivnu propagandu, kako bi učvrstio svoj utjecaj i postigao svoje ciljeve.
Kako navodi Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), Rusija je ovladala umijećem dezinformiranja na Balkanu, iskorištavajući fragmentirani medijski krajolik regije i slabu institucionalnu otpornost. Ruske dezinformacije primarno ciljaju na Balkan, svakodnevno šireći stotine lažnih vijesti i teorija zavjere kako bi se potaknulo antizapadne osjećaje i produbilo društvene podjele.
Energetska ovisnost još je jedno moćno oružje u arsenalu Moskve. Rusija je i dalje dominantni opskrbljivač prirodnim plinom u slučaju nekoliko balkanskih zemalja, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, te koristi ovu ovisnost za izvršavanje političkog utjecaja. Primjerice, Srbija, koja je gotovo u potpunosti ovisna o ruskom plinu, nije poštivala sankcije EU-a protiv Moskve. Kremlj je također uložio velika sredstva u projekte energetske infrastrukture, poput plinovoda, koji rusku energiju proteže duboko u srce Balkana, piše srpski stručnjak.
Unatoč jasnim namjerama i operacijama Kremlja na Balkanu, odgovor SAD-a i EU bio je krajnje neadekvatan, smatra Dragaš. Umjesto da se izravno suoče s malignim aktivnostima Moskve, zapadne su sile često sporo reagirale, sputane vlastitim unutarnjim podjelama i zaokupljene drugim globalnim krizama. Ovaj nedostatak odlučnosti samo je ohrabrio Rusiju, omogućivši joj da produbi i ojača svoje uporište na Balkanu i proširi svoj utjecaj (...) U međuvremenu, SAD je u velikoj mjeri gurnuo Balkan na periferiju svojih vanjskopolitičkih prioriteta, fokusirajući se umjesto toga na suprotstavljanje ruskoj agresiji u Ukrajini i jačanje istočnog krila NATO-a. No, ignoriranjem Balkana Washington riskira stvaranje novog fronta u borbi protiv ruskog utjecaja.
Ulozi ne mogu biti veći. Ako SAD i EU ne uspiju odlučno djelovati, riskiraju gubitak Balkana od strane neprijateljske sile koja nastoji potkopati njihove vrijednosti, interese i sigurnost. Balkan, koji je već sada leglo povijesnih nezadovoljstava i etničkih napetosti, lako bi mogao postati iduća žarišna točka u ruskoj kampanji destabilizacije Europe, piše Dragaš za Kyiv Post.
