Nakon mjeseci zabrinutosti zbog mogućnosti nuklearnih nesreća u elektrani Zaporižje u Ukrajini, reaktori su zaustavljeni 2022. godine, o postrojenje se uglavnom nije raspravljalo sve do prošlog vikenda.
Američki predsjednik Donald Trump iznenada je rekao da namjerava spomenuti ukrajinske elektrane u svom razgovoru u utorak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o prijedlozima za prekidom vatre. Iako nije konkretno identificirao nuklearnu elektranu Zaporižja, koja je pod kontrolom Rusije od početka rata, njegova administracija je to snažno nagovijestila.
Prema bivšem i sadašnjem ukrajinskom dužnosniku, a obojica imaju saznanja o pregovorima između SAD-a i Ukrajine, postrojenje bi sada moglo biti na stolu jer je djelomično povezano s pregovorima o američkom pristupu ukrajinskim mineralnim resursima, objavio je New York Times.
Dogovor o ključnim mineralima koji Trump želi ovisi o vađenju i obradi tih minerala. A za to je potrebno mnogo energije, koju bi mogla osigurati nuklearna elektrana Zaporižja sa šest reaktora, najveća u Europi. Kijev i Washington već tjednima pregovaraju o američkom pristupu ukrajinskim neiskorištenim nalazištima ključnih minerala, uključujući litij i titan, koji su ključni za proizvodnju modernih tehnologija. Ukrajina je rekla Sjedinjenim Državama da bi prerada minerala bila održiva samo ako se tvornica Zaporižja vrati pod njezinu kontrolu. Trenutačni ukrajinski dužnosnik rekao je da se to pitanje ponovno pojavilo prošlog tjedna tijekom američko-ukrajinskog sastanka na najvišoj razini u Saudijskoj Arabiji na kojem se raspravljalo o potencijalnom prekidu vatre.
Nuklearna elektrana o kojoj je riječ nalazi se u južnoj ukrajinskoj regiji Zaporižja, za koju je Rusija rekla da ju je anektirala unatoč tome što kontrolira samo dio teritorija. Riječ je o "nuklearki" čijih je šest reaktora ukupnog kapaciteta 5,7 GW prije početka rata strujom opskrbljivalo četvrtinu svih ukrajinskih potreba.
Slamka spasa za Ukrajinu
Povratkom kontrole nad najvećom europskom nuklearnom elektranom, Kijevu bi se dala slamka spasa na čijim bi leđima mogao rehabilitirati energetsku infrastrukturu koju je uništilo rusko granatiranje u tri godine krvavog obračuna. Spomenuti "dobro upućeni izvori" tvrde da ukrajinsko-američki sporazum o eksploatiranju rijetkih minerala i ruda predviđa zajednički fond u kojeg će se slijevati prihodi od novih energetskih projekata. Nova administracija Donalda Trumpa taj je sporazum svojim sunarodnjacima već predstavila kao dogovoreni više-milijunski unosan pothvat. Da se više-milijunski iznosi počnu slijevati na račune Kijeva i Washingtona, Trump s Putinom mora dogovoriti kontrolu nad dotičnom "nuklearkom".
Iz podataka koju su Bijela kuća i Kremlj objavili nakon dvosatnog telefonskog razgovora nije se moglo iščitati što se točno dogovorilo, i je li išta, glede Zaporižja. Poznata nepoznanica u ovome trenutku jest motiv koji bi Vladimira Putina nagnao da (de facto, dobrovoljno) preda nuklearnu elektranu u ruke, ne jednog, već dvojice neprijatelja Rusije, piše Jutarnji list.
