Četvrt stoljeća je prošlo otkako je BiH proglasila neovisnost, tamošnjoj vladi kotrlja se još jedna politička kriza, a Zapad se čini da čini premalo kako bi je zaustavio, piše Foreign Policy u pregledu stanja u toj zemlji. Riječ je o slijepoj ulici izbornog zakona kao simptomu slabog ustava koji nikada i nije bio zamišljen da osigura vladavinu u zemlji tijekom bitnijeg razdoblja, o političkim vlastodršcima koji nemaju utjecaj za riješiti krizu dok čak četiri strane zemlje nastoje ostvariti utjecaj u BiH.
Istina jest da je Daytonski sporazum zaustavio rat u toj zemlji, no zemlja i dalje primjenjuje aneks 4 ustava. A ustav kaže da su u svim mjestima na svim razinama vlasti vlade podijeljene jednoj od tri grupe; Hrvati, Bošnjaci, Srbi. Zemlja je podijeljena na dva federalna entiteta, na Federaciju BiH i na Republiku Srpsku, kojom vlada Milorad Dodik, bosanski Srbin nekoć na Zapadu omiljen, danas takav koji flertuje odcijepljenjem.
Političke krize na Balkanu nisu novost, ali jest nova verzija stare krize koja se sada kristalizira. 2016. dio Hrvata počeo je tražiti treći entitet, hrvatski, po uzoru na onaj srpski, a prigovor u tom smjeru uložio je hrvatski političar u BiH Božo Ljubić. Dom naroda BiH je inače sastavljen od delegata tako da proporcionalno oslikava sastav glavnih etničkih skupina u zemlji. Ljubić se žalio da se time krši Dayton jer imenovanjem Hrvata iz većinski bošnjačkih kantona, rekao je, remeti pravo Hrvata na legitimno zastupanje.
U prosincu 2016. ustavni sud se složio s njim i poništio je pojedine dijelove izbornog zakona. No, provođenje novog zakona o općim izborima uoči izbora za tripartitno predsjedništvo i Zastupnički dom, nije jednostavno. Pojedini bosanski Hrvati i Hrvati iz Hrvatske žele takav zakon po kojem Bošnjaci ne bi mogli izabirati hrvatske predstavnike. Oni smatraju da brojniji Bošnjaci ne bi trebali moći izabirati i vlastite i hrvatske predstavnike u tripartitnom predsjedništvu.
„Ove nam godine slijede novi izbori i u opasnosti smo da novi zakon ne bude implementiran na vrijeme jer tri strane nisu postigle dogovor o ovom izbornom zakonu“, upozorava Željana Zovko, bivša savjetnica za vanjske poslove predsjedniku Vijeća ministara BiH, a sada je zastupnica Europskog parlamenta iz Hrvatske.
Ostali, pak, kažu da ovakav jezik predstavlja grabež za političkom moći, konkretno, HDZ-a BiH, najveće stranke bosanskih Hrvata. Predloženi zakon je „skoro u potpunosti proizvod HDZ-ovih stavova“, tvrdi Jasmin Mujanović, politolog i autor knjige „Kriza demokracije na Balkanu“.
