Josip Klemm, vlasnik zaštitarske tvrtke Klemm security i čelnik braniteljske Udruge specijalne policije, proglašen je krivim za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju. Nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora, a pravomoćnu presudu će čekati na slobodi.
"Sjetite se samo početka optužnice. Prije tri godine trebalo je mene etiketirati kao branitelja koji je oštetio hrvatsku državu, a sada je ispalo da sam oštetio svoju tvrtku. Ja sam spreman na sve. Ne želim nikoga vrijeđati ni prozivati, međutim javnost je svjesna da smo živjeli u jednim okolnostima u kojima su, ne samo branitelji, već svi građani bili šikanirani. To je bilo jedno vrijeme iza nas, sada se trebamo, kao što je rekao general Gotovina, okrenuti budućnosti. Međutim, ono što je meni drago, hrvatski branitelji nisu više na cesti, a nažalost vode nas ljudi koji to nisu zaslužili", kazao je Klemm.
U vrijeme početka čitavog procesa govorio je Klemm da ga politički progone i predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović i ministar policije Ranko Ostojić. Sada na svim tim pozicijama sjede HDZ-vi ljudi i Klemm je potpuno okrenuo ploču. Sada više nema političkog progona.
Nedavno je Klemm doživio još jedan puni krug. Tako bi se najlakše dala opisati vijest da će Josip Klemm, u suradnji s još nekoliko tvrtki, upravljati plažom Zrće.
Naime, Stručno povjerenstvo za koncesije na pomorskom dobru Ličko-senjske županije među četiri ponude pristigle za zakup Zrća ocijenile su da je ponuda koju je dao konzorcij Cocomo najpovoljnija. Nositelj ponude je zapravo tvrtka Cocomo d.o.o. u vlasništvu ugostitelja iz Novalje i vlasnika istoimenog kluba Josipa Šonje, a osim Klemmove zaštitarske tvrtke u konzorciju su još tvrtke Telur, ugostiteljski obrt Arkada, Vodeni sport Fero-Term i Kamgrad.
Nije to bio prvi pokušaj Klemmovog izleta u ugostiteljske vode. Riječ je o neslavnom pokušaju preuzimanja kultnog Saloona 2013. godine. Vlasnici kluba Vlaho i Maro Srezović nisu mogli ući u prostor. Mislili su da se radi o provali pa su pozvali policiju, no zaštitari Klemm Securityja pojavili su se na vratima. Tvrdili su da su ih angažirali novi vlasnici koji imaju pravovaljani ugovor s Cibonom te sve dozvole Grada Zagreba.
Srezovićima nisu dopustili ulaz u klub, a brave su promijenili. Uslijedila je pravna bitka kojom su Srezovići dokazali da im pripada pravo na posjed zgrade. U čuveni klub godinama su zalazile estradne, sportske i glumačke zvijezde cijele bivše države. Svake godine vlasnici su birali kumove kluba, a prvi su bili Mate Mišo Kovač i pokojna glumica Ana Karić.
Ali krenimo sad u malo dalju povijest.
Klemm, inače, rođen u Slavonskom Brodu, nekad nije bio ni približno tako poznata ličnost kao što je to ovih dana. Nekada je on bio oličenje samozatajnog ratnog veterana koji je prošao, kako se to obično kaže, sva bojišta. Kao specijalac proveo je desetak godina, sve do 2001. godine i sudbonosne nesreće u skoku padobranom. U teškoj nesreći je jedva izvukao živu glavu i šest mjeseci je proveo prikovan za krevet.
Iako se uspješno oporavio, nije više mogao podnijeti fizičke napore kojima su izloženi pripadnici specijalne policije i odlazi u mirovinu. Negdje u to doba odlučuje se na pokretanje vlastitog biznisa. Pokrenuo je Klemm Security. Istina, njegov poslovni put počeo je nešto ranije. Počeo je kao redar na Zrću, ispričao je svojevremeno jednom svom prijatelju.
U travnju 2003. godine, kad je Klemm počeo sa zaštitarskim uslugama, zapošljavao je tek dvadesetak ljudi. Danas, njegovi zaposlenici osiguravaju brojne sportske i kulturne događaje, osiguravaju čak i zgradu HRT-a.
Dugi niz godina bio je daleko od očiju javnosti. Sve se to promijenilo kada je u studenom 2012. dočekao generale Gotovinu i Markača nakon oslobođenja iz Haaga. On je bio među prvima koji su im stisnuli ruku nakon izlaska iz zrakoplova u zračnoj luci Pleso. S njima je stajao rame uz rame dok su pred desecima tisuća ljudi govorili na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Bio je s njima na misi u zagrebačkoj katedrali.
Tek nekoliko dana kasnije, Klemm je posudio Ciboni više od pola milijun eura za otkup ugovora Daria Šarića. "Nisam sportski menadžer i ne namjeravam se time baviti. Ulazak u ovaj posao bila je moja ideja kad sam vidio da postoji problem s plaćanjem odštete Dariju Šariću, a želio sam da na taj način hrvatski sportski dragulj ostane u Hrvatskoj ako je to ikako moguće. Nisam navijač Cibone, ne navijam ni za jedan klub. Navijam za Hrvatsku", govorio je kasnije Klemm.
Uskok je kasnije podigao optužnicu protiv Klemma i dvojice zaposlenika Zagrebačkog holdinga upravo zbog te pozajmice Ciboni. U ugovoru je pisala klauzula kojom se Cibona obvezuje, pod određenim uvjetima, isplatiti dio iznosa od naknade za transfer igrača. Klemmu je tako trebalo pripasti oko 227 tisuća eura, naravno uz ranije rečenih pola milijuna eura pozajmice uvećanu za kamatu od 8% godišnje.
Tadašnja uprava Cibone odbila je isplatiti dogovoreni iznos i pokrenuli su sudski postupak radi smanjenja obveza na pravičan iznos.
Bez previše pretjerivanja, možemo reći da je doček generala bila prijelomna točka u aktivizmu Josipa Klemma. Počeo je aktivnije sudjelovati u udrugama veterana, a sve je kulminiralo onim famoznim prosvjedom branitelja u Savskoj ulici ispred ministarstva branitelja. Naravno, nije prosvjedovanje potpuno strano Klemmu. Kako je svojevremeno Jutarnji podsjetio, Josip Klemm bivšoj je premijerki Jadranki Kosor davao podršku i kad je to značilo stati kontra braniteljskih prosvjeda. Potaknuti uhićenjem Tihomira Purde, krajem veljače 2011. branitelji su organizirali prosvjed na središnjem zagrebačkom trgu. Istovremeno, upravo u prostorijama Udruge specijalne policije, koju je tada, kao i danas, vodio Josip Klemm, okupilo se 17 braniteljskih udruga odanih Jadranki Kosor na tzv. antiprosvjedu. Otvoreno su stali uz Vladu, a kontra 15.000 branitelja koji su prosvjedovali na Trgu bana Jelačića. Mnogi su mu specijalci to tada zamjerili.
Nekoliko godina kasnije, Klemm je to ispravio. Mjesecima su veterani boravili u šatoru u Savskoj, upozoravajući na problematiku braniteljske populacije, a iza svega su, navodno, stajali upravo Klemm i Đuro Glogoški. Njih dvojica su uvijek govorili da je sve bilo spontano organizirano te da im nitko nije pomagao. Usprkos činjenici da su Klemm i Glogoški uvijek bili u prvim redovima i samo su oni išli na sastanke s političarima. Sastanak s premijerom Milanovićem, Glogoški i Klemm idu. Sastanak s ministrom Matićem, Glogoški i Klemm idu. Sastanak s ministrom Kotromanovićem, Glogoški i Klemm idu.
S vremenskim odmakom možemo reći da je sve dobro prošlo i da nije bilo većih ekscesa. Ali nije uvijek tako izgledalo. Sjetimo se samo nevjerojatnih scena kada je Savska cesta bila potpuno blokirana, a na cestu su postavljene plinske boce. Istog dana su branitelji probili policijski kordon i došli na Markov trg gdje su prosvjedovali. Samo prisebnošću interventne policije izbjegnute su žrtve.
Branitelji koji su probili kordon skrili su se u crkvi Svetog Marka i dočekali jutro kada ih je policija pustila da se vrate u Savsku, u šator.
Koliki je bio utjecaj "šatora" na hrvatsku politiku, svjedoči i činjenica da je Kolinda Grabar Kitarović, praktički odmah nakon pobjede na predsjedničkim izborima, posjetila šator u Savskoj. Taj šator je danas razmontiran i postao je persona non grata, ili bolje rečeno, predmet non grata. Htjeli su ga smjestiti u Vukovar, u Memorijalni centar Domovinskog rata, ali ni tamošnji branitelji ni tamošnje vlasti nisu pristale. "Šatoru nije mjesto u Vukovaru jer on nema veze s Vukovarom koji je simbol stvaranja Hrvatske i otpora agresoru 1991.godine", rekao je u svibnju 2016. godine vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.
Iako je Klemm bio u središtu pozornosti javnosti zbog šatora i prosvjeda, pravosuđe se njime bavilo zbog nekih drugih stvari. Teretilo ga se da je izvukao oko tri milijuna kuna iz svoje tvrtke i da nije platio oko pola milijuna poreza. Tada je Klemm rekao: "Kriv sam za to za što me se u optužnici tereti. S tim društvima imao sam određene poslove, no nije mi bila namjera počiniti kazneno djelo. Nisam namjeravao oštetiti državni proračun ni vlastitu tvrtku".
Iste, 2015. godine, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja imala je pune ruke posla s Klemmovom tvrtkom. Zbog kartelizacije i dogovaranja minimalnih cijena usluga, Klemm i još šest kompanija kažnjeno je s ukupno 5,325 milijuna kuna.
Nakon završetka braniteljskih prosvjeda promjenom vlasti, Klemm se opet povukao u sjenu i sve manje ga se viđa u javnosti. Ipak, njegov utjecaj i danas se vidi na trgu Nevenke Topalušić, gdje je smještena zgrada ministarstva branitelja. Klemm Security je osvojio natječaj za osiguravanje čitave te zgrade za nešto više od 600.000 kuna s PDV-om.
Sad kad je izgledno da će preuzeti upravljanje jednom od najpopularnijih plaža, čini se da je napravio puni krug. Vratio se tamo gdje je počeo, ali sada na Zrće dolazi kao potpuno drukčiji Josip Klemm.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Samo jedno ću napisati jer svi sve znaju samo ono kaj pročitaju ili čuju..jadan ČOVJEK
nije vrijedan prostora za komentar