Europski dužnosnici sve više razmatraju rat s Rusijom. Moskva povećava proizvodnju oružja brzinom koja će uskoro biti dovoljna ne samo za borbe u Ukrajini već i za potencijalne buduće sukobe. Uoči summita NATO-a u Haagu 24. i 25. lipnja, europski čelnici strahuju da Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom možda neće dovoljno ozbiljno shvatiti članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji napad na jednu članicu NATO-a čini napadom na sve ostale. U slučaju takvog napada Rusije, kažu, nema jamstva da će Sjedinjene Države stati u obranu svojih europskih saveznika, navodi Bloomberg.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nedavno je izjavio da bi Rusija mogla biti spremna napasti NATO u roku od pet godina. Njezina najvjerojatnija meta smatraju se baltičke države: Estonija, Latvija i Litva. Bloomberg je modelirao moguće ekonomske posljedice takvog rata. Ekonomisti su procijenili pet ključnih ekonomskih šokova koji bi se dogodili ako bi Rusija napala Baltik: izravna šteta od vojnih djelovanja; poremećaj trgovinskih i logističkih lanaca; cjenovni šok zbog smanjenja ruskog izvoza plina i nafte; financijski šok zbog povećane volatilnosti na globalnim tržištima; povećanje vojnih izdataka.
Procjena štete u ratnim zonama temeljila se na iskustvu Donjecke regije u Ukrajini, gdje je proizvodnja pala za 43% nakon što je ruska okupacija započela 2014. Za zemlje koje nisu pod okupacijom, ali su pogođene raketnim napadima i razaranjima, pretpostavka je bila da će pad BDP-a biti 4,3% - odnosno 10% razine tipične za okupirana područja. Na primjer, BDP Finske bi u ovom slučaju pao za 3%.
Ove vrijednosti su procjene. Utjecaj na međunarodnu trgovinu procijenjen je korištenjem međuregionalnih tablica input-outputa Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Prognoza pretpostavlja da svaka industrija čija ovisnost o opskrbi iz baltičkih zemalja prelazi 2,5% neće moći pronaći zamjenu i shodno tome će smanjiti proizvodnju za taj iznos.
Izvoz ruskog plina u Europu bit će potpuno zaustavljen, što će dovesti do značajnog povećanja cijene energenata u Europi. Izvoz nafte iz Rusije smanjit će se za 30%. Svjetsko tržište gubit će od dva do dva i pol milijuna barela dnevno, što će dovesti do povećanja cijene barela nafte za 25 dolara.
Invazija bi mogla započeti provokacijom ruskih agenata među "ruskogovornim" stanovnicima baltičkih država. Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis sugerirao je da bi meta provokacije mogao biti i vlak Moskva-Kalinjingrad, koji prolazi kroz Litvu bez zaustavljanja.
Rusija bi mogla pokrenuti istovremeni napad na sve tri baltičke države, blokirajući njihove luke, kao i Suwalski prolaz (Suwalki Gap). To je uski kopneni pojas dug oko 65 km koji povezuje Poljsku i Litvu, a smješten je između ruske enklave Kalinjingrad i Bjelorusije. Smatra se najslabijom točkom NATO-a jer bi njegovo zauzimanje prekinulo kopnenu vezu između baltičkih država i ostatka saveza. Zbog strateškog položaja, prolaz je često predmet vojnih analiza i planiranja obrane NATO-a u slučaju sukoba s Rusijom.
Baltičke države aktivirat će Članak 5 (kolektivna obrana NATO-a). Čak i ako SAD ne reagira odmah, vojnu pomoć Litvi, Latviji i Estoniji odmah će pružiti najbliže zemlje NATO-a, prvenstveno Poljska. Također, prema scenariju prognoze Bloomberga, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Češka, Švedska, Norveška i Finska bit će izravno uključene u sukob - ali ne i Turska, čija vojska ostaje najveća u NATO-u na euroazijskom kontinentu. Rusija će vjerojatno imati brojčanu nadmoć.
Bloomberg smatra da je vjerojatno da će američki predsjednik Donald Trump, umjesto da pomogne svojim saveznicima, koristiti društvene mreže kako bi pozvao Europu da "RAZGOVARA S VLADIMIROM" (Trump često objavljuje na svojoj društvenoj mreži Truth Social velikim slovima).
Žrtve ruske invazije mogle bi biti značajne. Agencija predviđa da bi bilo i mnogo izbjeglica. Baltičke luke bi se zatvorile, trgovina bi stala, a tržišta bi se urušila. Energetski objekti bi postali mete, a podvodni kabeli bi bili presječeni. Istodobno, SAD i druge zemlje vjerojatno bi bile oprezne s napadima na ruski teritorij, bojeći se nuklearne eskalacije.
Prema procjenama Bloomberga, baltičke zemlje će u prvoj godini takvog sukoba izgubiti 43% BDP-a, Europska unija u cjelini - 1,2%, svijet u cjelini - 1,3% (to je manje od gubitaka od pandemije COVID-a i rusko-ukrajinskog rata). Godina takvog hipotetskog rata koštala bi svijet trilijun i pol dolara. Rusija je, paradoksalno, zaštićena od vanjskih šokova sankcijama, a njezini ekonomski gubici iznosili bi samo 1% BDP-a.
