„Na početku rata, trećina oružja koje je koristila Ukrajina dolazila je iz Bugarske“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom posjeta najvećoj bugarskoj državnoj obrambenoj tvornici VMZ. Brojni mediji predstavili su ovu izjavu kao da trećina sve strane vojne pomoći Ukrajini dolazi iz Bugarske. Zapravo, von der Leyen je mislila na streljivo. U prvoj polovici 2022. bugarska skladišta pokrivala su otprilike trećinu ukrajinskih potreba za streljivom.
U to vrijeme, službeni stav Sofije bio je protiv otvorenih isporuka Ukrajini. No, Bugarska je i dalje prebacivala oružje na razne načine. Sjedinjene Države i Velika Britanija financirale su kupnju streljiva, a bugarska skladišta postala su jedan od glavnih izvora oružja dok su obrambeni pogoni diljem svijeta bili u stanju suspendirane animacije. „Znali smo da Bugarska ima značajne rezerve potrebnih granata. Stoga me predsjednik Zelenski poslao s diplomatskom misijom da pregovaram o njihovoj kupnji“, prisjetio se tadašnji ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba.
Ova pomoć postala je posebno kritična u drugoj polovici 2022., kada su intenzivne borbe i protuofenzive zahtijevale ogromne količine topničkog streljiva. Bugarska sposobnost da pokrije trećinu tih potreba značajno je pomogla ukrajinskoj vojsci. Međutim, opskrba oružjem iz skladišta samo je jedna komponenta dubljeg partnerstva između Ukrajine i Bugarske. Trenutno bugarske obrambene tvornice rade u nekoliko smjena za ukrajinske Obrambene snage i na neki način pomažu ukrajinskoj obrambenoj industriji.
Obrambena industrija činila je 10 % BDP-a Bugarske
Tijekom Hladnog rata Bugarska je bila jedan od ključnih proizvođača oružja za Varšavski pakt. U 1980-ima, obrambena industrija činila je do 10% BDP-a zemlje i godišnje je izvozila oružje u vrijednosti većoj od milijardu dolara. Obrambeno-industrijski kompleks (DIC) zapošljavao je stotine tisuća ljudi. Bugarske tvornice proizvodile su lako oružje, patrone, bacače granata, streljivo raznih kalibara, popravljale oklopna vozila te komponente za protuzračnu obranu i MLRS. No nakon sloma Varšavskog pakta, tradicionalna tržišta su nestala, a zemlja je ostala s oružjem vrijednim 800 milijuna dolara u skladištima koje nije imao tko prodati.
Ekonomska kriza prisilila je vladu da smanji narudžbe, ukine subvencije i otpusti desetke tisuća radnika. Kako bi održala industriju, Bugarska je počela ilegalno slati oružje u Afriku i na Bliski istok. Državna logistička tvrtka Kintex odigrala je ključnu ulogu u tome. Prema Forbesu , prodala je oružje u vrijednosti većoj od 100 milijuna dolara, piše Oboronka.
Ruske sabotaže
Izbijanjem rata u Donbasu 2014. godine, Ukrajina se obratila Bugarskoj s ponudom za kupnju oružja. EMCO, tvrtka specijalizirana za proizvodnju sovjetskog streljiva i modernizaciju topništva, postala je jedan od glavnih dobavljača. Prema istražiteljima Bellingcata , Ukrajina je od EMCO-a primila desetke tisuća komada streljiva - od podcijevnih granata do raketnih bacača - ukupne vrijednosti oko 25 milijuna eura. Prema njihovim riječima, ruski GRU pokušao je sabotirati posao. Uplitanje Moskve i dalje se osjećalo. Od 2014. godine skladišta i tvornice streljiva u Bugarskoj eksplodiraju.
Prema glasnogovornici tužiteljice Siiki Milevi, značajan dio oružja uskladištenog tamo bio je namijenjen Ukrajini i Gruziji. Godine 2015. vlasnik EMCO-a Emilian Gebrev je otrovan - a istraga je ponovno dovela do ruskog traga. Unatoč svemu tome, suradnja između Ukrajine i Bugarske nije prestala. Bugarsko oružje ostalo je atraktivno zbog svoje kvalitete i relativno niske cijene. Godine 2020. Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine čak je odustao od domaćih minobacača Molot, preferirajući bugarske EM-120 tvrtke EMCO.
Tako je, nakon dugog političkog natezanja - prvo zbog predsjednikovog veta, a zatim i zbog potrage za financiranjem - Ukrajina dobila preko stotinu rashodovanih BTR-60. Kasnije su im se pridružili samohodni topnički nosači 2S1 "Gvozdyka". Bugarska sve više ulaže u razvoj obrambene industrije, shvaćajući njezinu ulogu u suvremenim sigurnosnim realnostima. To objašnjava posjet Ursule von der Leyen tvornici VMZ, gdje planiraju proširiti proizvodnju streljiva sovjetskog kalibra i uspostaviti proizvodnju granata NATO standarda. Za to Sofija računa na financiranje iz europskog programa SAFE. Riječ je o programu koji omogućuje zemljama EU-a da uzimaju povlaštene kredite za zajedničku kupnju oružja, u okviru kojeg se planira koristiti 150 milijardi eura. Prethodno je "Oboronka" pisala o tome kako i za što planiraju koristiti SAFE.
Najveća tvornica za proizvodnju baruta u Europi
Međunarodni partneri također se pridružuju velikim projektima. Rheinmetall, zajedno s Bugarskom, planira izgraditi dvije tvornice za proizvodnju baruta, topničkih granata i dronova. Ukupna ulaganja premašuju milijardu eura. Kao rezultat toga, u Bugarskoj bi se trebala pojaviti najveća tvornica za proizvodnju baruta u Europi, što će značajno ojačati obrambeni potencijal cijelog kontinenta. Međunarodna International Armored Group (IAG) također je 2025. godine najavila otvaranje bugarske tvornice za proizvodnju oklopnih vozila.
Bugarske tvornice također su pronašle svoje mjesto u ukrajinskim proizvodnim lancima. Primjerice, naše tvornice nikada nisu proizvodile topničko streljivo sve do 2022. Iz materijala AP-a poznato je da su barem na početku invazije u punom opsegu domaće tvornice izvozile streljivo u Bugarsku radi punjenja eksplozivom i vraćale ga. Riječ je o složenom tehnološkom procesu koji u to vrijeme nije postojao u Ukrajini. Bugarski obrambeno-industrijski kompleks, koji je nakon Hladnog rata doživio pad i gubitak tržišta, danas je ponovno stekao stratešku važnost za Europu. Međutim, ovaj put protiv bivšeg saveznika. Bugarska je odigrala ključnu ulogu u podršci Ukrajini, postavši dobavljač sovjetskog streljiva i oružja početkom 2014. i 2022., što je pomoglo u rješavanju kritične nestašice granata tijekom najtežih mjeseci rata.
