Jackie Arklöv rođen je u liberijskoj prijestolnici Monroviji, 6. lipnja 1973. Majka mu je bila Liberijka, a otac, po nekim izvorima Nijemac, 60-godišnji Englez ili Amerikanac. Kako je sam kasnije rekao, zbog financijskih poteškoća, majka ga je dala posvojiti što je nažalost čest slučaj u subsaharskoj Africi. Tako je Arklöv 1975. stigao u malo selo Ankarsund u općini Storuman na sjeveru Švedske. Njegova pojava je odmah od početka bila toliko divergentna da su neki mještani tvrdili da je to prvi crnac kojeg su vidjeli (bio je mulat). Nije trebalo dugo proći da Arklöv shvati da je drukčiji od okoline, piše Aftonbladet.
Jackie Arklöv, Liberian-German (adopted and raised in Sweden) mercenary on the Herzeg-Bosnia side and a war criminal. In the photo from the 1990s, he is about 20 years old and wearing his own informal uniform. In Sweden he took part in a bank robbery for which he received a life… pic.twitter.com/IdpG2giGyf
— History Hub (@HistoryHubb) December 13, 2024
Tako je u školi trpio zlostavljanje, ali je i on zlostavljao druge. Svakodnevno je slušao ispade i vrijeđanja na rasnoj osnovi, pa je kasnije priznao da si je pokušao izblijediti kožu. Problemi su postojali i kod kuće. Arklöv je osjećao da su njegovi posvojitelji bili strogi i zahtjevni, željeli su da bude poslušan i da se prilagodi, a njegov temperament mu nije dopuštao toleriranje bilo kakvih autoriteta. Od malena je vodio ratove, protiv rasističkih vršnjaka u školi, a kod kuće protiv roditelja koji su prepoznali njegovu problematičnu i divlju narav koja će ga u budućnosti dovesti na optuženičku klupu za ratne zločine. Tinejdžerstvo mu je odredilo ostatak života. Tada je Arklöv otkrio Drugi svjetski rat i nacionalsocijalizam. Iako je bio mulat, Hitler je uskoro postao predmet idolatrije, mladog i nemuštog Arklöva, koji je svojedobno bizarno objasnio opsesiju njemačkim ultranacionalizmom.
Polismördaren Jackie Arklöv får inte tidsbestämt straffhttps://t.co/NAA2eLqIKW
— ᚺᚢᛚᛞᚱᚨ™🇸🇪🪓🪕🥓🐾💙💛 (@Troll60056026) January 17, 2024
- Sviđaju mi se Hitler i nacisti jer su gubitnici. Izgubili su rat, a ja se najbolje povezujem s gubitnicima - rekao je jednom Arklöv švedskim medijima. Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, nordijska zemlja je svjedočila velikom porastu nacističkih i skinheads grupa. Jackie Arklöv potražio je najbližu nacističku grupu, NS Östersund. Iz sasvim razumljivih razloga, članovi su isprva reagirali sa skepsom i otvorenim distanciranjem. Crni nacist je u mnogočemu proturječnost u samoj srži pojma.
Kao i toliko puta prije, Jackie Arklöv je naposljetku ipak bio primljen – ali i nije. Bio je prihvaćen, ali pod uvjetom milosti. Neonacisti su ga prihvatili zbog gorljivih antisemitskih stavova. Kasnije je u zatvoru novinarima rekao da ne razumije čemu čuđenje da podržava naciste, kada su se za Hitlera borili crnci. To je zdrava ideologija u suprotnosti s današnjim dekadentnim ideologijama. Temelji se na opstanku najjačih, na zdravom i čistom društvu - rekao je godinama kasnije Arklöv koji je u Švedskoj plijenio dosta pažnje zbog zvjerstava u BiH, ali i dvostrukog ubojstva policajaca koje će ga smjestiti u ćeliju do kraja života.
Rat u Bosni
Od malena ga je zanimala vojska koja je bila jedina alternativa životu na margini društva prepunom kriminala i devijantnosti. Tako je primljen u Norrlandski dragunski puk ili K 4, postrojbu Švedske vojske specijaliziranu za arktičko ratovanje i specijalne operacije. Unatoč osjećaju da je napokon postigao nešto pozitivno u svom mladom životu, Arklöv je uskoro premješten iz specijalizirane obuke za protuoklopnog raketnog strijelca u “običnu” jedinicu jer nije prošao teorijske testove. Tada se zaputio u Marseille kako bi se pridružio mitskoj Legiji stranaca. Na kraju je 1992. završio u Zagrebu. Pretpostavlja se da je ovakav kopernikanski obrat nastao nakon što je saznao da neće biti raspoređen u aktivne borbene zone. Nakon nekog vremena završio je u jedinici Ludvig Pavlović koja se borila u BiH. Ovaj kontroverzan period života opisan je u knjizi švedskog novinara Magnusa Sandelina 'Crni Nacist' (Den Svarte Nazisten). Sandelin je jedan od rijetkih novinara koji je uspio proučiti dio ratnog dnevnika kojeg je vodio crni nacist tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Arklöv je zabilježio kako je sudjelovao u "čišćenju" gradova tako što bi bacao bombe u kuće, a zatim pucao u one koji su bili unutra. Često je slušao ekstremni metal dok je bio u borbenim zonama. Arklöv je uhićen 1995. kada je pijan prešao crtu razgraničenja i uhitile su ga bošnjačke vlasti. Optužen je i osuđen na osam godina zatvora za ratne zločine i mučenje trudnica i civila u logorima Gabela, Dretelj i Grabovina. Kako je pisao Express, logor Dretelj bio je sabirni logor kojeg je vodila Hrvatska Republika Herceg-Bosna kraj Čapljine od travnja 1993. do travnja 1994. tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba u sklopu rata u Bosni i Hercegovini. U logoru su vojnici Hrvatskih obrambenih snaga Blaža Kraljevića zlostavljali i Srbe. Bivši zarobljenik Siniša Zurovac rekao je da je morao ljubiti sliku Ante Pavelića i da su zatvorenici pili mokraću. U dnevniku je opisao makabrične detalje mučenja.
Osim što je, kaže jedan od svjedoka, čim je uhićen, morao poljubiti sliku ustaškog poglavnika Ante Pavelića, a u logoru pjevati ustaške pjesme, stražari su njega i ostale zatočenike svakodnevno tukli. "U Dretelju je bio pakao. Svakodnevno je bilo – degenek. Svaki dan gledaš kad će te ubiti. Šutnu loptu tamo među nas - nas su gonili da čupamo travu - i onda, kao došli po loptu, pa te preko rebara udri, udri, udri, udri...i tako svaki dan."
Jednom ga je tako, kaže, izvjesni Zoka udario bocom u glavu "Uzeo je bocu od litre pa o glavu, razbila se boca u 'tisuću komada, mene ništa čovječe, bila je čvrga. Ma ja sam mislio moraš mrtav biti od toga. Onda kad sam bio u samici, vadio mokraću, pišaku, pa me tjerali da pijem. Jedan mi je Graovac, Srbin je bio, zavrtao obrvu. Mi u stroju pred doručak, a on mi uzeo obrve pa zavrće, umirem ja, čovječe...Svaka su čuda i jade radili."
- Pridruživanje hrvatskoj miliciji je ispunjenje fašističkog sna, a ubijanje muslimana je gotovo jednako dobro kao orgazam - napisao je u dnevniku kojeg je vodio tijekom rata u Bosni.
Povratak u Švedsku
Nakon godine dana zatvora, vratio se u Švedsku nakon razmjene zarobljenika koju je organizirao Švedski Crveni križ. U Švedskoj je bio priveden, ali je nakon nekog vremena oslobođen zbog nedostatka dokaza. Povratak u Švedsku značio je i susret s neonacistima koji su ga sada potpuno drukčije gledali zbog ratnog iskustva u BiH. Povratak u civilan život bio je obilježen teškim PTSP-om i ratnim traumama koje je vukao iz BiH. Život nakon rata opisao je nestvarno, grozomorno sumračno stanje s osjećajem da mu se postojanje "raspada" i da živi u "svijetu duhova, postoji tek kao sjena, pun praznine". S vremenom se opet povezao s nacističkom grupom koja ga je odvela u zatvor. Švedsku je 1999. potresla velika tragedija i nacionalna potraga. Naime, Arklöv, Tony Olsson i Andreas Axelsson su 28. svibnja 1999. opljačkali banku u pokrajini Östergötland. Pobjegli su iz banke s dva milijuna švedskih kruna, ali ih je primijetio policajac Kennet Eklund. Pljačkaši su ga primijetili zapucali i bacili dvije granate na njegov auto. Obje su eksplodirale, no Eklund je prošao bez ozljeda, dok su pljačkaši nastavili bijeg. Oko deset minuta kasnije, dvojica policajaca, Olle Borén i Robert Karlström, uočili su vozilo pljačkaša i krenuli za njima u svom policijskom automobilu. Došlo je do pucnjave nakon što su se oba vozila zaustavila, a dvojica policajaca su upucana i pogubljena. Nakon toga krenula je opsežna potraga i Arklöv je uhićen 31. svibnja 1999., a sud mu je dao doživotnu kaznu zbog pljačke i ubojstva policajca.
Snart är det sista aset ute,
— Mats Larsson (@Mats0staM) September 23, 2023
Jackie Arklöv, dömd till 8 år för krigsförbrytelser av en Bosnisk domstol. Fördes året efter till Sverige, som lade ner FU och släppte fanskapet och så fick han 23000kr i skadestånd
Avrättade 2 poliser, dömdes sen även för krigsbrott pic.twitter.com/f0oqXSX17k
Presuda za ratne zločine
Iako ga je sud u BiH osudio na osam godina zatvora, Arklöv je pušten u Švedskoj zbog nedostatka dokaza. U ožujku 2004. novinar Dagens Nyhetera, Maciej Zaremba, objavio je članak u kojem je oštro kritizirao zatvaranje slučaja ratnih zločina Jackieja Arklöva nakon njegova povratka iz Bosne u Švedsku. Usto je uspio pronaći nekoliko svjedoka i žrtava Arklöva iz vremena kada je čuvao zarobljenike u hrvatskim logorima.
Te godine tužiteljstvo je pokrenulo novi postupak i Arklöv je 18. prosinca 2006. osuđen za protuzakonito zatvaranje, mučenje i zlostavljanje 11 bošnjačkih muslimanskih ratnih zarobljenika i civila, etničko čišćenje, pljačku i proizvoljno pritvaranje ljudi. Presuda za ratne zločine stigla je kada je već bio u zatvoru zbog ubojstva policajaca. Za pljačku i ubojstvo policajaca, Arklöv je osuđen na doživotan zatvor, a ta kazna je 2023. smanjena na 41 godinu zatvora.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
legenda !!!!!
smrad nacisticki