Danska je upravo ostvarila svoje dosad najsmjelije obrambeno ulaganje, potpisavši narudžbu projektila vrijednu 58 milijardi kruna (9,1 milijardu dolara) koja odlučno preusmjerava poslovanje prema Europi. Nakon što je postigao dogovor s oporbenim strankama, Kopenhagen je izjavio da će odabrati sustave iz Francuske, Italije, Norveške ili Njemačke, što označava prekid dugotrajnog oslanjanja na američke izvođače radova. Investitori bi ovo mogli vidjeti kao prekretnicu: Danska je prethodno 2016. godine izgradila svoje zračne snage oko Lockheed Martinovih F-35, ali ovaj put SAD je izostavljen jer zemlja nastoji proširiti vatrenu moć kao odgovor na sve intenzivnije prijetnje Rusije.
Predsjednik SAD-a Donald Trump vršio je pritisak na europske saveznike u NATO-u da povećaju svoje obrambene izdatke, ali njegov pokušaj akvizicije Grenlanda zategnuo je odnose s Danskom. U tom kontekstu, zaokret Kopenhagena dobiva veću težinu, a dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je Norveška dodijelila svoj rekordni ugovor za fregatu Ujedinjenom Kraljevstvu, čime su američke i druge europske ponude potisnute u stranu. Trend ukazuje na to da sjeverna Europa usmjerava kapital prema unutra, jačajući domaće dobavljače u odnosu na tradicionalne američke partnere, objavio je prvi GuruFocus.
Financijska obveza je zapanjujuća. Danska već izdvaja oko 3% BDP-a za obranu, s planovima da se do 2035. popne na 5% prema novom okviru NATO-a. Za investitore, ta putanja signalizira milijarde u potencijalnim ugovorima za europske obrambene tvrtke, s zamahom nabave koji se širi cijelom regijom. Istodobno, američki dobavljači riskiraju gubitak udjela u dijelu svijeta gdje se potrošnja ubrzava, mijenjajući ravnotežu budućih obrambenih narudžbi. Danska odluka ima i politički kontekst.
Američki špijuni na Grenlandu
Amerikanci povezani s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i Bijelom kućom pokušavaju se infiltrirati u Grenland. Riječ je o najmanje trojici Amerikanaca koji su, između ostalog, sastavili popis imena građana Grenlanda koji podržavaju planove Donalda Trumpa za preuzimanje Grenlanda, otkrile su danske obavještajne službe, doznaje DR. Obavještajci su bliski predsjedniku Trumpu, ali odlučili su da neće objaviti njihove identitete kako bi zaštitili izvore. Zasad se ne zna jesu li radili po nalogu Bijele kuće ili samostalno. Ovaj diplomatski skandal je samo jedan u nizu niske incidenata između kraljevine Danske i SAD-a, otkada se Trump opet vratio u Ovalni ured i aktualizirao pitanje aneksije strateški i resursno važnog otoka.
Američka kontrola nad Grenlandom dala bi Sjedinjenim Državama pristup otoku kojeg smatraju ključnim za svoju obranu. Reuters je u listopadu 2020. Grenland opisao kao “sigurnosnu crnu rupu” za SAD i saveznike, zbog njegovih 44.000 km obale koje je teško nadzirati. “Više puta od 2006. godine strani brodovi su se neočekivano ili bez potrebnih protokola pojavili u vodama koje NATO saveznik Danska nastoji braniti”, navodi Reuters. Otkrivanje stranih plovila, uključujući rusku podmornicu, često se događa slučajno. Potencijalna sigurnosna prijetnja su ruski brodovi za koje se vjeruje da mogu presresti ili prekinuti podmorske komunikacijske kablove u slučaju sukoba.
Studija RAND korporacije iz 2021. izrazila je zabrinutost da bi se Grenland mogao “privući u orbitu Rusije ili Kine” ako bi stekao neovisnost od Danske. Rasmus Sinding Søndergaard iz Danskog instituta za međunarodne studije rekao je 2025. da SAD imaju legitimne sigurnosne brige u vezi Grenlanda koje Danska ne štiti adekvatno. Rusija je znatno sposobnija za kopnenu borbu u Arktiku nego SAD, a Grenland može biti ranjiv na invaziju.
SAD smatraju kontrolu GIUK prolaza (Grenland–Island–Ujedinjeno Kraljevstvo) ključnom za pomorsku obranu istočne obale SAD-a, a neometan pristup Grenlandu neophodan je za kontrolu tog prolaza. Tijekom rata prioritet je “zatvoriti prolaz” i spriječiti neprijateljsku mornaricu da izađe iz Norveškog mora i približi se SAD-u. Godine 1957. SAD su predvodile najveće mirnodopske mornaričke vježbe u povijesti, Exercise Strikeback, fokusirane na sprječavanje prolaza “Narančaste flote” blokadom s više stotina ratnih brodova. Tijekom Hladnog rata cilj je bio spriječiti sovjetske podmornice s nuklearnim naoružanjem da se približe Washingtonu i New Yorku.
