Teroristički napadi na džamije naprosto su eksplodirali u 21. stoljeću. U posljednjem napade na dvije džamije u Christchurchu na Novom Zelandu, u kojem je do zaključenja ovog članka broj ubijenih žrtava dosegao 49 ljudi, riječ je o zločinu terorista s ekstremne desničarske scene. Nitko od troje uhićenih muškaraca i jedne žene nije bio na listi potencijalnih terorista.
Već i nasumični pregled terorističkih napada po džamijama svjedoči da su muslimanske bogomolje na Zapadu puno češće meta i ekstremnih desničarskih i muslimanskih ekstremističkih terorista. Donosimo djelomični, ilustrativni pregled terorističkih napada na džamije po zemljama Zapada samo u posljednjih pet godina.
Cape Town u Južnoafričkoj Republici u četvrtak ujutro 14. lipnja 2018. potresla je vijest da je napadač tog jutra nožem do smrti izbo dvoje vjernika na najranijem jutarnjem klanjanju. Policija ga je ubila na licu mjesta.
Tada se naveliko pisalo o mogućnosti da je taj napad povezan s prethodnim napadom, točno jedan mjesec ranije, na džamiju u Durbanu u istoj zemlji, kada je pod udarcima noževa napadača ubijen jedan vjernik. Ubrzo se otkrilo da su teroristi u džamiji postavili i bombu, koja je demontirana prije eksplozije, kao i to da je naknadno pohvatanih 19 terorista iz nekoliko zemalja bombe namjeravalo detonirati i po okolnim zgradama. Bila je riječ o šijitskoj džamiji, a napadači su povezani s ISIL-om. Taj napad žestoko je osudila i tamošnja židovska zajednica.
Ista džamija u Durbanu spaljena je u novom napadu 25. veljače ove godine.
U siječnju ove godine Michael McWhorter i Joe Morris priznali su teroristički napad u Bloomingtonu u SAD-u od 5. kolovoza 2017. Priznali su da su se odvezli čak 805 kilometara kako bi došli do džamije, razbili prozor i ubacili zapaljivu bombu, sve to upravo u trenucima kad je počinjala jutarnja molitva.
Na suđenju se ispostavilo da su mladići od 29 i 23 godina, obojica iz Illinoisa, pokušali i napad bombom na kliniku za ženske bolesti u svojoj državi u kojoj se, naravno, obavljaju i pobačaji, zatim za niz oružanih razbojstava i drugih zločina. Pokazalo se da su pripadnici militantne ekstremno desne i kršćanske fundamentalističke skupine kojom je zapovijedao 47-godišnji Michael Hari.
U studenom 2016., samo jedan dan poslije predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Donald Trump, trojica pripadnika druge militantne terorističke skupine pokušala su napad bombom na džamiju i stanove s useljenicima iz Somalije u Kanzasu. Do napada nije došlo jer je teroriste dan prije izbora pohvatala policija.
Alexandre Bissonette imao je samo 27 godina kada je u Quebecu u Kanadi u siječnju 2017. osuo paljbu po 500 okupljenih u Islamskom kulturnom centru, ne gledajući je li riječ o muškarcima, ženama, djeci, starima... Uspio je pobiti šestero i raniti 19 ljudi prije nego što su ga svladali. Pobio je četiri muškarca, sve u dobi od 41 do 60 godina (vlasnik malog dućana, sveučilišni profesor iz prehrane, vladin IT stručnjak...), te dvije žene.
Ubrzo je policija utvrdila da je student-terorist iz tog frankofonog dijela Kanade bio poznat po političkim stavovima s kojima se divio Marine Le Pen i po protufeminističkim ispadima na svom Sveučilištu Laval kao i po internetskim društvenim mrežama. U medijskim napisima povodom napada izašlo je da su Kanađani muslimanske vjere i prije napada bili u strahu zbog prijetnji s ekstremne desnice.
London, ionako izmučen terorističkim napadima u ovom stoljeću, 19. lipnja 2017. potresao je još jedan, kada se Darren Osborne (48) kombijem što ga je unajmio dan ranije, u punoj brzini zaletio među pješake ispred džamije u Finsbury Parku. Jednu osobu je na mjestu ubio, još osam ih je završilo u bolnici, a terorista su uhvatili sami Londončani nekoliko stotina metara dalje i zadržali do dolaska policije.
Četiri godine ranije, 12. lipnja 2013., student iz Ukrajine Pavlo Lapšin bacio je bombu na džamiju u Wallsalu. 28. lipnja je još jednu bombu bacio na džamiju u Wolverhamptonu. A nakon što su ga uhvatili, ispalo je da je riječ o ekstremnom desničaru i da je isti mladić još 29. travnja te godine nožem izbo i ubio Mohammeda Saleema, koji je do tada živio miran život u Birminghamu. Lapšin je na suđenju rekao da je htio isprovocirati rasni rat. Sud ga je za zločine i za spaljene ideje kaznio sa 40 godina zatvora.
Nijemac Nino K. 26. rujna 2016., također iz rasističkih pobuda, bacio je dvije bombe na džamiju i Međunarodni kongresni centar u Dresdenu.
Policija Pertha u Australiji podigla je uzbunu na najvišu razinu nakon što su trojica napadača na automobil ispred džamije Thornlie i Australskog islamskog koledža 29. lipnja 2016. bacila bombu. Prethodno su ispisali protumuslimanski grafit, objašnjavajući svoje motive. U trenutku napada unutra je na molitvi bilo okupljeno nekoliko stotina ljudi. U žestokom zgražanju nad tim terorističkim činom građanima Pertha pridružio se javnim obraćanjem naciji i premijer Malcom Turnbull.
Prošle godine u lipnju švedski "The Local" objavio je da su u toj zemlji tijekom 2017. godine džamije bile na udaru napada raznih vrsta i intenziteta čak 39 puta. U najgorim slučajevima bila je riječ o podmetanju požara, ali poginulih nije bilo.
Izvan Europe, Sjeverne Amerike, Australije i JAR-a džamije su pod još gorim udarima. U tim zemljama riječ je isključivo o napadima islamističkih terorističkih organizacija poput ISIL-a, al Kaide, talibana i srodnih ekstremističkih ideologija. U studenom 2017. u džamiji al-Rawda kod Bir al-Abeda na Sinajskom poluotoku u Egiptu podmetnutom eksplozijom, a onda i rafalima iz automatskog oružja pobijeno je čak 305 ljudi, od kojih 27 djece.
U siječnju ove godine u regiji Zamboanga na Filipinima prvo je 20 ljudi pobijeno u napadima granatama na katoličku crkvu, da bi potom teroristi granatama udarili i na tamošnju džamiju, pobivši dva i ranivši 4 vjernika. Odgovornost za napade preuzeo je ISIL. Što je stanje u nekoj zemlji gore, to su češći i teroristički napadi na džamije, posebno u većinski islamskim zemljama.
Afganistan je 20. listopada 2017. u jednom danu pretrpio dva napada ISIL-ovih bombaša samoubojica na džamije u kojima je pobijeno 89 žena, djece i muškaraca svih dobi. Sirija je najgore terorističke udare trpjela još od 2011., isprva samo provladine zgrade, trupe, ubrzo i na civile, a od 2013. na red su došle džamije. U pravilu je bila riječ o napadima ekstremnih sunitskih terorističkih skupina na šijitske i umjerene sunitske džamije, a redovito su stradavale i crkve svih kršćanskih pripadnosti.
21. ožujka punu sunitsku džamiju Eman u Damasku potresla je strahovita eksplozija u kojoj su pobijeni i imam i još 41 vjernika, uz najmanje 82 ranjenih. ISIL je 21. veljače 2016. automobilom bombom, potom i dvojicom bombaša samoubojica pobio 83 i ranio čak 178 ljudi u Damasku, nedaleko od džamije Sayyidah Zaynab. Bila je riječ o šijitskim hodočasnicima. Slično je bilo u ožujku 2015. kada je ISIL u tri džamije pobio 137 ljudi. Odnosno tri mjeseca poslije u samoubilačkom napadu 25 ljudi u Kuvajtu.
