Desna populistička Slobodarska partija Austrije (FPÖ) čiji je karizmatični predsjednik godinama bio pokojni Jörg Haider, ne podnosi najbolje rezultate predsjedničkih izbora. Aktualni predsjednik FPÖ-a Heinz-Christian Strache otišao je toliko daleko da je na televiziji ORF izjavio da on "zna" za izborne rezultate Ministarstva unutarnjih poslova koji izgledaju "bitno drugačije".
Na ovako ogorčeni javni istup Strache se odlučio nakon što je postalo da FPÖ-ov kandidat za predsjednika Norbert Hofer ne samo da neće premoćno osvojiti predsjedničke izbore, nego ih, sve je izvjesnije, lako moguće neće osvojiti uopće. FPÖ bio je 24. travnja oduševljen, velika većina EU-a i zapadnog svijeta zgrožena, kad je njihov kandidat osvojio čak 35 posto glasova u prvom krugu.
EU-u je zaprijetilo da se po prvi put na vrhovnoj državničkoj poziciji u jednoj njenoj članici ustoliči pripadnik ekstremno desne političke opcije. Haider je, primjerice, prije nego što je svoju stranku uspio politički afirmirati, često hvalio SS i Treći Reich, a stranka s time nikada nije imala problema. Hoferu se tijekom predsjedničke kampanje takvi ispadi nisu mogli iskopati, ali je EU svejedno imali na umu iz kakvog miljea on dolazi.
Ispalo je da to na umu imaju i Austrijanci. U drugi krug se iznenađujuće plasirao i Alexander Van der Bellen, i to kao nezavisni kandidat kojega su podržali austrijski Zeleni, stranka koja u svojoj zemlji nije tako snažna kao sestrinska u susjednoj Njemačkoj. Van der Bellen je osvojio samo 21 posto glasova, što je za građansku političku scenu u Austriji bilo krajnje deprimirajuće.
Desnica u Austriji je s dobrim razlogom slavila veliki uspjeh svog kandidata i vrlo argumentirano najavljivala juriš na drugi krug predsjedničkih izbora. Međutim, u nedjelju navečer, već iz izlaznih anketa, bilo je jasno da se dogodio nevjerojatan obrat, da su kandidati možda čak i izjednačeni. A onda su prvi nepotpuni službeni rezultati pokazali da je Hofer osvojio 51,9 posto, a Van der Bellen 48,1 posto glasova.
FPÖ-u se digla kosa na glavi zato što se na ovim izborima, više nego na bilo kojima ranije, veliki broj birača registrirao za dopisno glasanje, njih čak 800.000 ili 14 posto svih glasača, tako da se rezultat drugog kruga zasad još uvijek vodi kao potpuno izjednačen. Neslužbeni rezultati tijekom prebrojavanja tih glasova, koje još uvijek traje, čak govore da su kandidat populističke desnice i kandidat zelenih u apsolutnom egalu, 50 prema 50.
Doslovno se izmjenjuju vijesti po kojima su jedan ili drugi za u vodstvu za samo tri ili četiri tisuće glasova. U međuvremenu su ankete pokazale i kako se dogodilo da kandidat, iako stabilno parlamentarne stranke Zelenih, ali ipak male stranke, u drugom krugu dobije tako ogroman broj glasova. Austrijanci su, naime, pohrlili u drugom krugu glasati za njega, isključivo kako bi spriječili desničara da postane predsjednik.
Tako je za Van der Bellena u drugom krugu, osim onih iz prvog, glasalo i 208.000 onih koji u prvom krugu uopće nisu izašli na izbore. Potom, neovisna kandidatkinja Irmgard Griss, koja je u prvom krugu za dlaku bila iza Van der Bellena, u fotofinišu pred drugi krug dala je podršku Van der Bellenu. Čak unatoč tome što je pred izbore nudila FPÖ-u da bude njihov kandidat.
Većina njenih glasača ju je poslušala; njih 515.000 glasalo je u drugom krugu za zelenog, a 212.000 za crnog kandidata. Glasači demokršćanskog kandidata iz ÖVP-a u drugom krugu su se podijelili, ali su zato glasači socijaldemokratskog kandidata mahom glasali za Van der Bellena. U Austriji se sada broje i dopisni glasovi, a trendovi koji se razvijaju izrazito se ne sviđaju FPÖ koji je udario i po medijima, zbog navodne pristranosti, i po Ministarstvu unutarnjih poslova.
