Dok se iscrpljujući rat u Ukrajini približava četvrtoj godini, a diplomati pod vodstvom administracije Donalda Trumpa pokušavaju ispregovarati mirovni sporazum, ruski predsjednik Vladimir Putin podiže uloge. Njegova nedavna izjava da će Rusija "osloboditi Donbas i Novorusiju milom ili silom" signalizira opasno širenje ratnih ciljeva i postavlja pitanje je li ikakav kompromis uopće moguć.
Ova izjava, ponovljena na konferenciji za novinare u New Delhiju 10. prosinca 2025., označava dramatičan zaokret u retorici Kremlja. Dok su se nedavni zahtjevi fokusirali na povlačenje ukrajinskih snaga iz ostatka Donjecke oblasti, oživljavanje termina "Novorusija" otvara vrata gotovo neograničenim teritorijalnim pretenzijama.
Što je Novorusija i zašto sada?
Termin "Novorusija" ili "Nova Rusija" povijesno se odnosi na veliko područje sjeverno od Crnog mora koje je Rusko Carstvo osvojilo u 18. stoljeću, a koje danas obuhvaća velik dio južne i istočne Ukrajine. Putin je ovaj koncept izvukao iz naftalina 2014. godine, tvrdeći da ta područja nikada nisu trebala pripasti Ukrajini i koristeći ga kao opravdanje za aneksiju Krima i poticanje separatizma.
Prema ukrajinskom analitičaru Vitaliju Portnikovu, Putinovo ponovno korištenje ovog termina strateški je tempirano.
- On pregovore tumači kao slabost Zapada - ističe Portnikov. Dok američki diplomati pritišću Kijev na kompromise, Kremlj to vidi kao priliku da proširi svoje zahtjeve.
Neodređenost "Novorusije" ključna je za Putinovu strategiju. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov već je definirao pojam kao cijelu istočnu i južnu Ukrajinu, uključujući Harkivsku, Dnjepropetrovsku, Odesku i Nikolajevsku oblast. To Putinu omogućuje da u svakom trenutku zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga iz novih regija ili da jednostavno "zamrzne" sukob, ostavljajući stalnu prijetnju invazije kao polugu pritiska.
Zelenski nudi kompromis, ali Putinu to nije dovoljno
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je jučer u Berlin na ključne razgovore s američkim izaslanicima i europskim čelnicima, nudeći značajne ustupke. Spreman je odustati od ukrajinskih težnji za članstvom u NATO-u u zamjenu za čvrsta, pravno obvezujuća sigurnosna jamstva Zapada.
- To je već kompromis s naše strane - izjavio je Zelenski, naglasivši da jamstva moraju biti slična "članku 5" NATO saveza. Predložio je i zamrzavanje trenutačne linije bojišnice kao "najpravedniju moguću opciju".
Međutim, Putinovi ciljevi, kako sugerira analiza Centra za strateške i međunarodne studije, ostaju nepromijenjeni: podjarmiti Ukrajinu i spriječiti njezino svrstavanje uz Zapad. Njegov konačni cilj nije samo teritorij, već uništenje ukrajinske suverenosti. Pregovori su za njega samo sredstvo za kupovinu vremena i postavljanje novih ultimatuma.
Rat iscrpljivanja i stanje na terenu
Stvarnost na terenu ostaje brutalna. Dok diplomati razgovaraju, ruske snage nastavljaju s masovnim napadima na kritičnu infrastrukturu. U Odesi je 13. prosinca napad uzrokovao nestanak struje za više od milijun kućanstava, dok je u Hersonu 40 posto stanovništva ostalo bez grijanja.
Ruske trupe sporo napreduju, ali uz ogromne žrtve. Zauzele su veći dio Pokrovska u Donjeckoj oblasti, napreduju prema Huljajpolju, a ukrajinske snage u Mirnohradu su u opasnosti od okruženja. S druge strane, Ukrajina bilježi taktičke uspjehe, poput oslobađanja nekoliko naselja oko Kupjanska, ključnog željezničkog čvorišta koje je Zelenski posjetio 12. prosinca.
Rusija vjeruje da pobjeđuje u ratu iscrpljivanja i da može nadjačati Ukrajinu, pogotovo jer je američka vojna pomoć drastično smanjena. Prema podacima Kiel Instituta, europski saveznici nisu uspjeli nadoknaditi taj manjak, ostavljajući ukrajinsku vojsku u sve ranjivijem položaju.
Trumpov plan i europska neodlučnost
Administracija Donalda Trumpa, koja je preuzela vodstvo u mirovnim naporima, frustrirana je objema stranama, ali vrši veći pritisak na Kijev. Trump je javno izjavio kako Rusija ima vojnu prednost i da Ukrajina mora "igrati po pravilima" kako bi postigla sporazum.
Istovremeno, Europska unija se bori s vlastitom neodlučnošću. Iako se raspravlja o korištenju 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini, dogovor koče pravni i financijski strahovi pojedinih članica poput Belgije i Francuske.
Dok Putin samouvjereno širi svoje imperijalne ambicije, oživljavajući povijesne mitove kako bi opravdao daljnju agresiju, Ukrajina se nalazi u egzistencijalnoj borbi. Nudeći bolne kompromise, Kijev traži jamstvo opstanka. Pregovori u Berlinu pokazat će postoji li uopće prostor za mir ili je Putinova vizija "Novorusije" uvod u još mračnije poglavlje ovog razornog rata.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
On je od te sorte koja bi uzela sve,iako zna da taj teritorij nije nikad bio ruski!On mora paziti,da nebi na kraju zavrsio u Sibiriji,jer ljudi koji nemaju srca i postovanja do drugih trebaju zavrsiti tamo!