Ukrajina je u četvrtak potvrdila da je izvela napad dronovima dugog dometa na veliku rusku naftnu platformu u Kaspijskom jezeru, što predstavlja dosad najdalji udar i dramatičnu eskalaciju u energetskom ratu protiv Moskve. Riječ je o prvom napadu na rusku infrastrukturu za proizvodnju nafte u toj regiji, javlja CNN.
For the first time Ukrainian drones struck an oil rig belonging to Russia. The Filanovsky oil platform in the Caspian Sea was struck by at least 4 UAVs. This is one of Lukoil's key oil rigs in this region. pic.twitter.com/4bP6kPGDy7
— (((Tendar))) (@Tendar) December 11, 2025
Sigurnosna služba Ukrajine (SBU) preuzela je odgovornost za operaciju, navodeći da su najmanje četiri drona pogodila naftnu platformu Filanovsky, u vlasništvu ruskog energetskog diva Lukoila. Udar je, prema tvrdnjama iz Kijeva, zaustavio proizvodnju nafte i plina na više od 20 bušotina.
Prvi udarac u srce naftne industrije
Napad na polje Vladimir Filanovsky, smješteno u sjevernom dijelu Kaspijskog jezera, označava novu fazu ukrajinske strategije. Dronovi su morali prijeći više od 700 kilometara od najbliže ukrajinske granice kako bi došli do cilja, demonstrirajući impresivan tehnološki napredak i sposobnost gađanja mete duboko unutar ruskog teritorija.
Ukraine has struck a large Russian oil platform in the Caspian Sea.
— Meanwhile in Ukraine (@MeanwhileInUA) December 11, 2025
The Security Service of Ukraine (SBU) struck the Filanovsky offshore platform, operated by Lukoil-Nizhnevolzhskneft, marking Ukraine's first strike against Russian oil production infrastructure in the Caspian… pic.twitter.com/u6UCzRnEqn
Polje Filanovsky nije bilo kakav cilj. Smatra se najvećim ruskim nalazištem nafte otkrivenim nakon raspada Sovjetskog Saveza, a u pogon ga je 2016. godine svečano pustio sam Vladimir Putin. S dnevnom proizvodnjom od oko 120.000 barela, ovo postrojenje ključan je izvor prihoda za Kremlj.
- Ovo je prvi ukrajinski udar na rusku infrastrukturu povezanu s proizvodnjom nafte u Kaspijskom jezeru. To je još jedan podsjetnik Rusiji da su sva njezina poduzeća koja rade za rat legitimne mete, bez obzira na to gdje se nalaze - poručio je izvor iz SBU-a.
Sustavno uništavanje ruskog 'bankomata'
Ovaj napad nije izolirani incident, već dio sveobuhvatne i eskalirajuće kampanje kojom Ukrajina nastoji presjeći financijske tokove koji napajaju rusku invaziju. Od početka kolovoza, Kijev je udvostručio napore, gađajući sve širi spektar meta - od rafinerija i izvoznih terminala do naftovoda, tankera, a sada i samih proizvodnih platformi.
Prema podacima projekta ACLED, samo između kolovoza i kraja studenog Ukrajina je napala najmanje 77 ruskih energetskih postrojenja, gotovo dvostruko više nego u prvih sedam mjeseci godine. Studeni je zabilježio rekordan broj napada.
- Mislim da je opća strategija od ljeta ideja da se Rusiji ne može dopustiti da zadrži goleme prihode od energije kojima financira masovnu prednost u ljudstvu. Ovo je sustavni napor da se zatvori taj energetski bankomat - objasnila je Helima Croft, globalna voditeljica robne strategije u RBC Capital Markets.
Podrška zapadnih saveznika
Ključni dio strategije postali su i ponovljeni udari na iste mete. Rafinerija Saratov, u vlasništvu Rosnefta, pogođena je najmanje osam puta od početka kolovoza. Cilj je, kako navode analitičari, spriječiti popravke i potpunu stabilizaciju proizvodnje, uzrokujući dugoročnu štetu na opremi koja teško podnosi cikluse zagrijavanja od požara i naglog hlađenja.
Do zaokreta u ukrajinskoj strategiji došlo je uz sve veću podršku zapadnih saveznika. Nakon neuspjelog mirovnog summita na Aljasci, administracija američkog predsjednika Trumpa pojačala je obavještajnu suradnju s Ukrajinom, s posebnim fokusom na energetske ciljeve unutar Rusije.
Promjeni stava pridonijela je i situacija na globalnom tržištu. Zbog viška ponude cijene nafte su pale, što znači da Zapad manje strahuje od cjenovnih šokova koje bi ukrajinski napadi mogli izazvati. Jedan zapadni obavještajni izvor potvrdio je za CNN da globalna tržišta nafte "to mogu podnijeti" te da je cilj da napadi "imaju posljedice".
Dok Rusija i dalje ustraje na svojim maksimalističkim zahtjevima u pregovorima, njezin naftni sektor - glavni financijski stup rata - izgleda sve uzdrmaniji. Prihodi od izvoza nafte i plina su u padu, a u nekim regijama zabilježene su i nestašice goriva. Pitanje je koliko dugo Moskva može izdržati ovaj pritisak i hoće li je kombinacija sankcija i uništene infrastrukture konačno natjerati za pregovarački stol.
