Parlament Alabame izglasao je zakon koji će potpuno zabraniti abortus u toj američkoj državi. Foreign Policy navodi da su prosvjednice ispred državnog parlamenta na to odgovorile noseći krvavo crvene halje poput onih iz distopijske novele Margaret Atwood "Sluškinjina priča" u kojoj je rađanje djece sasvim pod kontrolom države. Protivnici ovako restriktivnih zakona o abortusu zapravo ne moraju posezati za fikcijom za pronaći primjere onoga do čega takvi zakoni mogu dovesti.
Desetljećima je komunistička Rumunjska bila primjer katastrofalnih posljedica potpune zabrane abortusa. Rumunjski predsjednik Nicolae Ceausescu 1966. je zabranio i abortus i kontracepciju kako bi potaknuo natalitet. Kratkoročno to je djelovalo tako da je broj djece koje su rađale Rumunjke skočio sa 1,9 na 3,7.
No, ubrzo je broj novorođenih opet opao jer su žene pronašle načine kako da zaobiđu zabranu. Bogate žene iz gradova uspijevale su potkupiti liječnike kako bi im obavili abortus ili bi kontracepcijska sredstva prokrijumčarile iz Njemačke. One koje su na svojoj koži posebno osjetile posljedice zabrana, bile su siromašne i obespravljene skupine žena, kakve bi, upozoravaju oni koji traže da se zabrane ne uvedu u Alabami, to isto mogle početi trpjeti u SAD-u.
Kao za posljednjim sredstvom, Rumunjke su posezale za pobačajima kod kuće. Procjenjuje se da je do 1989. nakon takvih priručnih abortusa poumiralo čak 10.000 Rumunjki. Pravo broj umrlih žena mogao bi biti čak i puno viši, jer su se takve stvari držale u potpunoj tajnosti, zato što su i ženama koje su tražile način da pobace i onima koji su im u tome pomagali, prijetile višegodišnje zatvorske kazne ako bi ih se uhvatilo. Smrtnost rodilja vinuo se u nebo, od 1965. do 1989. se udvostručio.
"Ponekad žena nije mogla reći čak niti suprugu ili najboljoj prijateljici da namjerava pobaciti, jer bi ih već i to što znaju moglo dovesti u opasnost", kazala je FP-u Irina Ilisei, akademska istraživačica i suosnivačica Front Association, rumunjske feminističke skupine i internetske stranice Feminist Romania.
"Mnogim ženama seksualnost je bila predmet straha, a ne dio života u kojem se može uživati", rekla je Ilisei.
Druga posljedica rumunjske zabrane abortusa bilo je to da su stotine tisuća djece završile u državnim sirotištima. Kad je komunizam u Rumunjskoj pao 1989., procjenjuje se da je po prljavim sirotištima pronađeno 170.000 djece. Ona su do tada bila skrivena od pogleda javnosti, a onda su svijet preplavile slike djece koja su bila samo kost i koža, od kojih su mnoga bila premlaćivana i zlostavljana. Neka su naprosto bila ostavljena prikovana za metalne okvire kreveta.
Na kraju je ispalo da rumunjski zakoni uopće nisu doveli do dramatičnog povećanja stanovništva.
"Zabranjivanje abortusa neće dovesti do toga da žene imaju više djece. Ako je cilj da se stvori više života i da se više ljudskih života zaštiti, ovo nije sredstvo kojim se treba služiti", kazala je Maria Bucur, profesorica povijesti na Sveučilištu Indiana.
Ona je rođena i odrasla u Rumunjskoj, te je i sama proizvod zabrane abortusa nakon što njena majka u dva navrata nije uspjela prekinuti trudnoću. Dan nakon što je parlament Alabame izglasao zakon, u srijedu, guvernerka Alabame Kay Ivey potpisala je najrestriktivniji zakon o abortusu u SAD-u, kojim se abortus zabranjuje u svakom trenutku trudnoće, a liječnicima koji bi to prekršili, prijeti doživotnim zatvorom.
Zakon u Alabami ide još i dalje od komunističke Rumunjske, koji je barem dopuštao iznimke u slučaju silovanja, incesta, urođenih defekta. Zakon u Alabami abortus dopušta samo u slučaju da je ugroženo zdravlje žene. U Alabami barem nije uvedena zabrana kontracepcije kao što je bio slučaj s Rumunjskom.
No, Trumpova administracija posegnula je za kontrolom rađanja 2017. kada je dopustila poslodavcima da svojim zaposlenicima odbijaju pokriti taj dio zdravstvenim osiguranjem ukoliko to pravdaju svoj vjerskim uvjerenjima. Ovu odluku u siječnju ove godine izvan zakona su stavili nadležni sudovi.
Pravna bitka između sudova oko abortusa vrlo je izgledno da će se nastaviti, jer skupine koje se protive pobačaju nastoje progurati svoje zakone računajući da će s Vrhovnim sudom, koji je u sadašnjem sazivu izrazito konzervativan, imati podršku za njih. Riječ je o nova dva člana Vrhovnog suda što ih je imenovao Donald Trump. Samo ove godine već je desetak američkih država pokušalo uvesti zabranu abortusa nakon šestog tjedna trudnoće, odnosno, prije nego što većina žena uopće i shvati da su trudne.
Prošlog tjedna Georgija je postala šesta država kojoj je to uspjelo i danas u SAD-u postoji već šest država u kojima je preostala po još samo jedna klinika u kojima se obavljaju abortusi. Ove zakone još uvijek mogu oboriti nadležni sudovi, no zagovornici zabrane abortusa nadaju se da će na kraju uspjeti doći do Vrhovnog suda kako bi tamo pokušali oboriti presedan iz 1973. iz slučaja "Roe protiv Wade" kojim je utvrđeno pravo na abortus.
Republikanac iz Alabame Terri Collins, jedan od sponzora zakona iz Alabame, za AK.com izjavio je: "Moj cilj s ovim zakonom, a mislim da je to cilj i svih nas, jest da srušimo 'Roe protiv Wade'." A i Trump je u svojoj kampanji iz 2016. obećao da će angažirati suce takvih stavova da se protive tom presedanu. Potvrđivanje konzervativnog suca Bretta Kavanaugha u listopadu 2018. potvrdilo je zabrinutost da bi se to moglo ostvariti. Pa ako bi se oko stava prema abortusu predomislio Vrhovni sud, bio bi to poticaj pojedinim državama u kojem smjeru da reguliraju ovo pitanje.
"Moramo uzeti u razmatranje dugoročne posljedice zakona poput ovih", kazao je Charles Nelson, profesor pedijatrije na Harvardovoj medicinskoj školi i autor knjige "Rumunjska napuštena djeca".
Počevši 2000., Nelson je ispitao utjecaj što su ga sirotišta u Rumunjskoj imala na djecu u postkomunističkoj Rumunjskoj. Utvrdio je da su mnoga od njih izrazito zaostala u razvoju, te da su imala posljedice na psihičkom zdravlju. Kod nekih od njih zatočeništvo u sirotištu imalo je čak posljedice na veličinu njihovih mozgova. Nelson je rekao da je Rumunjska bila opominjuća priča što se događa kad država ide kontrolirati reproduktivna prava. Novi zakon u Alabami postavlja pitanje i o tome kakve opcije država ostavlja onome tko nema mogućnosti prekinuti trudnoću, a utvrđeno je da fetus ima teške malformacije.
"Ima i država programe za preuzimanje skrbi o takvoj djeci i za podršku obiteljima?", postavio je Nelson pitanje u intervjuu.
Kada se komunizam u Rumunjskoj napokon urušio u prosincu 1989., jedan od prvih poteza prijelazne vlade bio je da se ukine zakon o pobačaju. Rumunjska je i poslije ostala izrazito konzervativna zemlja, pa su se posljednjih godina obnovili zahtjevi za zabranom abortusa, u čemu prednjači utjecajna Pravoslavna crkva i druge vjerske skupine. Bucur ipak ne misli da će nova vlada pokleknuti pred takvim političkim pritiscima.
"Mislim da su sjećanja iz prve ruke još uvijek previše svježa kod previše glasača. Mislim da ne postoji niti jedan inteligentan političar koji bi dopustio da se to dogodi", kazala je.
Ilisei je, pak, rekla da je zabrinuta time što dijelovi SAD-a, zemlje koju je Rumunjska nekoć gledala kao primjer za kojim treba ići, sada uvodi ovako restriktivne metode suzbijanja abortusa.
"1989. išli smo za time da izgradilo stabilnu demokraciju, pluralističko društvo, takvo u kojem su muškarci i žene jednaki, a SAD nam je bio glavni izvor inspiracije za to", kazala je.
"To više nije slučaj."
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
U doba kada je na raspolaganju toliko vrsta efikasne kontracepcije ubijanje nevinih se ne smije dozvoliti kao kontraceptiv nakon neodgovornog parenja pascadi na ulici!
Znaš li gdje mogu naći ženu za jednu noć? Idite na > > > www.Sexcoss.Com