U svom novom broju ugledni The Economist objavio je članak o Hrvatskoj pod naslovom 'Vapaj za partizanima: mjestu gdje je politika zapela u 80-ima, ako ne i u 40-ima'. Tekst, u čijem nadnaslovu stoji 'Hrvatska stagnacija', započinje pričom o legendi Brijuna, Titovom papagaju Kokiju, za kojega ugledni časopis piše da je 'mudra stara ptica'.
'Nekoć je pripadao maršalu Josipu Titu, dugogodišnjem komunističkom vođi Jugoslavije, koji je umro 1980. godine. Koki živi na hrvatskom otočju Brijunima, na kojima je Tito provodio šest mjeseci godišnje, a tamo su sve vile i dalje rezervirane za hrvatske lidere. Ako se posjetiteljima posreći, Koki će im nešto opsovati ili zaskvičati: Tito! Tito! Tito!. Kada bi Koki imao bogatiji rječnik, nesumnjivo bi uživao razotkrivajući najstrože čuvane hrvatske državne tajne, koje je sasvim sigurno načuo', piše u uvodu svog članka Economist.
U tekstu se nadalje navodi da je 16. kolovoza Hrvatska zakoračila u predizbornu kampanju, a neke od glavnih tema u njoj su iste one o kojima je Koki na Brijunima slušao prije nekoliko desetljeća.
'Uzmimo primjerice ubojstvo Stjepana Đurekovića, koji je likvidiran u Njemačkoj 1983. godine. Gospodin Đureković je bio emigrant aktivan u hrvatskim nacionalističkim krugovima. Trećeg dana kolovoza njemački je sud osudio Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, dvojicu agenata nekadašnje jugoslavenske tajne službe, na doživotni zatvor zbog organiziranja njegova ubojstva', piše Economist.
'Vodeće hrvatske stranke, socijaldemokrati i HDZ, žestoko se sukobljavaju oko značenja ove presude. Čelnik SDP-a Zoran Milanović, koji je od 2011. do ove godine bio premijer, snažno se borio kako bi onemogućio izručenje dvojice osuđenika. Pristaše HDZ-a stoga smatraju da su socijaldemokrati štitili ljude koji su smaknuli hrvatskog nacionalista. SDP-ovci pak uzvraćaju da su osuđenici bili snažno povezani s Franjom Tuđmanon', navodi Economist, pogrešno pritom navodeći da je Tuđman bio prvi hrvatski premijer 1991. godine, ali ispravno napominjući da je bio jedan od utemeljitelja HDZ-a.
'Dvije stranke se ne razlikuju toliko u svojim trenutnim političkim platformama, koliko u svojim povijestima. Socijaldemokrati sebi prisvajaju antifašističke zasluge Titovih komunističkih partizana, koji su se borili s okupatorima u Drugom svjetskom ratu. Suprotno tome, mnogi u HDZ-u dive se ustašama, nacističko-kvislinškom pokretu. Njemačka presuda samo je dodatak njihovim povijesnim nesuglasicama. Još jedan nedavni sukob izbio je oko HDZ-ovih ministara koji su došli na otkrivanje spomenika hrvatskom nacionalistu čija su postignuća uključivala i ubojstvo jugoslavenskog ambasadora u Švedskoj 1971. godine', navodi Economist, aludirajući na dizanje spomenika Miri Barešiću.
'Sav taj folklor baca sjenu na važnije teme. U hrvatskoj politici nered vlada već mjesecima. Prošli su se izbori održali u studenome, ali koalicija koju je HDZ nakon njih formirao raspala se u lipnju zbog korupcijskog skandala koji se tiče nacionalne naftne kompanije', piše Economist, pri čemu valja navesti da u slučaju na koji aludira nema ni istrage ni sudske presude, već samo odluka Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa.
'HDZ je nakon toga dao nogu svom dotadašnjem lideru, koji je dozvolio da više utjecaja dobiju elementi koji su skloni ustašama. Novi lider Andrej Plenković je umjereni zastupnik u Europskom parlamentu i nastoji vratiti svoju stranku u centar. Kaže da prezire populizam koji se širi Europom. Kada je riječ o povijesnim temama, kaže da je Hrvatskoj potrebna smirena rasprava o zločinima i ustaša i komunista', navodi ugledni časopis.
'Jedan od mogućih razloga zbog kojih se dvije vodeće stranke toliko bave prošlošću je njihov ne baš sjajan rezultat u rješavanju aktualnih problema. Socijaldemokrati su iza sebe ostavili katastrofalne rezultate nakon silaska s vlasti, gospodarstvo je padalo četiri godine. Prije njih je vladao HDZ, koji je došao na loš glas zbog korupcije, a u proteklom kratkom mandatu to se nije promijenilo. HDZ trenutno zaostaje u anketama, ali nijedna stranka neće osvojiti dovoljno glasova kako bi mogla sama vladati nakon izbora 11. rujna. Neki analitičari predviđaju stvaranje velike koalicije dviju najjačih stranaka, iako gospodin Plenković tvrdi da to nije opcija', piše Economist.
'Zbog činjenice da su toliko opsjednuti poviješću možda i nije čudno da je u televizijskoj debati gospodin Milanović pokušao pridobiti HDZ-ove birače ponosno otkrivajući da mu je djed bio ustaša', primjećuje časopis.
'Mnogi se zgražaju nad ovakvim taktikama. Boris Miletić je predsjednik regionalne stranke koja upravlja Istrom, područjem na kojemu živi Koki. Glavni oslonac tamošnjeg gospodarstva je turizam. Ova je sezona, kaže Miletić, bila fantastična, možda najbolja od rata, pri čemu se referira na hrvatski sukob sa srpskim snagama koji je trajao od 1991. do 1995. godine. Ali Miletićevo raspoloženje zatim se mijenja. Kaže da je prepiranje o ustašama i prošlosti stvarno sramotno. Moramo početi razgovarati o budućnosti, kaže Miletić i navodi reforme koje su i HDZ i SDP godinama obećavali: decentralizacija, racionalizacija teritorijalnog ustroja itd. Nažalost, u Hrvatskoj se vodeće političke stranke ne čine sposobnima raditi bilo što drugo osim vraćanja na staro i ponavljanja jednog te istog, poput papige', zaključuje svoj tekst Economist.
