Statistike su neumoljive - od ranih 90-ih, broj dijagnoza osam vrsta raka udvostručio se kod osoba mlađih od 50 godina. Rak debelog crijeva postao je vodeći uzrok smrti od raka kod muškaraca mlađih od 50 i drugi kod žena. Ovaj alarmantan porast, koji stručnjaci nazivaju neviđenim trendom, pokrenuo je lavinu pitanja, ali i kontroverznu raspravu - jesmo li otkrili epidemiju opasne bolesti ili epidemiju dijagnoza, pronalazeći tumore koji pacijentima možda nikada ne bi naštetili?
Dok se mladi pacijenti pitaju "zašto ja?", a liječnici traže uzroke u svemu, od ultraprerađene hrane do toksina u okolišu, dio stručnjaka upozorava na opasnost prekomjernog liječenja.
Brojke ne lažu
Prema studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu JAMA Network Open, incidencija raka kod osoba mlađih od 50 godina u stalnom je porastu, dok se kod starijih od 50 istovremeno smanjuje. Najbrže rastuće stope bilježe se kod karcinoma probavnog sustava, mokraćnog sustava i ženskih reproduktivnih organa. U 2019. godini najviše slučajeva raka kod mladih zabilježeno je kod raka dojke, no najveći porast stope incidencije imali su rak slijepog crijeva (čak 15,6% godišnje), rak žučnih vodova i rak gušterače.
Stručnjaci s Harvarda ističu takozvani "efekt kohorte rođenja", koji pokazuje da svaka nova generacija nosi veći rizik.
- Osoba rođena 1990. godine danas ima četverostruko veći rizik od razvoja raka rektuma i dvostruko veći rizik od raka debelog crijeva u usporedbi s osobom rođenom 1950. - objašnjava dr. Kimmie Ng s Dana-Farber Instituta za rak.
U potrazi za tihim ubojicom
Zašto se ovo događa? Iako konačnog odgovora nema, znanstvenici imaju nekoliko glavnih sumnjivaca. Promjene u načinu života, poput sve veće stope pretilosti, sjedilačkog načina života i prehrane bogate prerađenom hranom, smatraju se ključnim faktorima. Pretilost je povezana s najmanje 10 od 17 vrsta raka čija učestalost raste kod mladih.
Međutim, priča nije tako jednostavna.
- U našim klinikama većina mladih pacijenata koje vidimo nisu pretili. Žive zdravo i aktivno. Iako pretilost sigurno doprinosi trendu, vjerojatno nije jedini odgovor - kaže dr. Ng, sugerirajući da su u igri i drugi faktori.
Istražuju se promjene u crijevnom mikrobiomu, izloženost mikroplastici i "vječnim kemikalijama" te čak toksin kolibaktin, koji proizvode određene crijevne bakterije, a koji se povezuje s oštećenjem DNK i razvojem raka debelog crijeva kod mladih.
Paradoks moderne medicine: Pronalazimo li previše?
Dok brojke rastu, raste i debata o prekomjernoj dijagnozi. Napredak u tehnologiji i sve češći preventivni pregledi omogućuju liječnicima da pronađu tumore u najranijim fazama. No, što ako su neki od tih tumora "indolentni" - odnosno, toliko sporo rastu da nikada ne bi ugrozili život pacijenta?
Dr. H. Gilbert Welch, jedan od autora studije objavljene u JAMA Internal Medicine, tvrdi da pravog porasta broja oboljelih zapravo nema u tolikoj mjeri.
- Uglavnom se događa da ljudi idu na više pretraga, i to na snažnijim uređajima koji mogu otkriti sve manje i manje abnormalnosti. Mi samo pronalazimo stvari koje su oduvijek bile tu - rekao je Welch.
Najbolji primjeri su rak štitnjače i rak bubrega. Incidencija ovih karcinoma je eksplodirala, no stope smrtnosti ostale su iste ili su se čak smanjile. To sugerira da se otkriva velik broj klinički beznačajnih tumora, čije liječenje - operacija, zračenje ili kemoterapija - može pacijentima nanijeti više štete nego koristi, uzrokujući anksioznost, financijski teret i trajne posljedice, piše New York Times.
S druge strane, kod raka debelog crijeva situacija je drugačija. Tu raste i broj dijagnoza i broj smrtnih slučajeva, što potvrđuje da se ne radi samo o "statističkoj iluziji" stvorenoj boljim probirom.
Život s dijagnozom u najboljim godinama
Za mlade ljude, dijagnoza raka nosi jedinstvene izazove. Mnogi tek osnivaju obitelji, grade karijere i brinu se o maloj djeci. Liječenje može ugroziti plodnost, prekinuti obrazovanje i stvoriti ogroman psihološki i financijski pritisak.
- Pacijenti se suočavaju s odlukama o zamrzavanju jajašaca ili sperme, što dodatno pojačava stres koji već proživljavaju - kaže Nancy Borstelmann s Yalea.
Stručnjaci naglašavaju važnost prevencije - zdrava prehrana, tjelovježba, održavanje normalne tjelesne težine te izbjegavanje pušenja i prekomjernog alkohola. Jednako je važno poznavati svoju obiteljsku povijest bolesti i ne ignorirati simptome poput neobjašnjivog gubitka težine, promjena u probavi ili neuobičajenog krvarenja. No, ključno je, kažu, da pacijenti ne osjećaju krivnju. Rak se događa i najzdravijima.
