Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, javlja Hurriyet, pozvao je sve većinski islamske nacije da se ujedine protiv zakona kojim je američki Kongres nedavno izglasao da obitelji žrtava smiju tužiti Saudijsku Arabiju zbog terorističkog napada na New York 11. rujna 2001. Prethodno je Barack Obama stavio veto na izglasavanje "Zakona o pravdi protiv država sponzora terorizma", ali je Kongres svojim glasanjem premostio i posljednju prepreku da obitelji poginulih tuže Saudijsku Arabiju. Teroristički napad u kojem je pobijeno oko 3000 ljudi izvelo je 19 napadača, od kojih je 15 bilo državljana Saudijske Arabije.
Kratko nakon izglasavanja zakona, Stephanie Ross DeSimone čiji je suprug poginuo 11. rujna 2001. javno je najavila tužbu protiv Saudijske Arabije, tvrdeći da je ta monarhija sa 30 milijardi dolara godišnje od Al Kaide napravila globalni teroristički pokret. Najveća zaljevska monarhija od početka godine vrlo ozbiljno prijeti SAD-u da će, ukoliko zakon ne povuče iz procedure, posegnuti za nizom poteza protiv SAD-a. U travnju je saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir natuknuo da bi njegova zemlja mogla povući svojih 750 milijardi dolara ulaganja u SAD-u. No, to se tada nije uzimalo za previše ozbiljno jer bi takav potez, osim što bi financijski i ekonomski pogodio SAD, ozbiljno uzdrmao i Saudijsku Arabiju.
Vahabijsko kraljevstvo prije nekoliko dana je, međutim, zaprijetilo da će, ako SAD ne povuče taj zakon, povući prodati svojih 96,5 milijardi dolara vrijednih obveznica SAD-a i nagovoriti sve zaljevske monarhije da prestanu vojno sigurnosno surađivati sa SAD-om, čak i da ograniče, ako ne i ukinu SAD-u korištenje tamošnjih vojnih baza. Strašan pritisak Saudijska Arabija izvršila je 2014. na Katar kako bi ga prisilila da prestane sponzorirati Muslimansko bratstvo u Egiptu. Uz pritisak ostalih zaljevskih monarhija, Katar se povinovao volji Saudijaca. Prošle godine švedska ministrica vanjskih poslova žestoko je kritizirala Saudijsku Arabiju zbog jezivog stanja ljudskih prava u toj zemlji, na što se Švedska preko noći našla pod ekonomskim udarom zaljevskih monarhija, te je naposljetku Stockholm ustuknuo.
Američke kompanije Dow Chemical i General Electric zato su uoči izglasavanja zakona u Kongresu pomalo panično slale poruke da bi takav zakon mogao naštetiti američkim interesima na Bliskom istoku. Na Kongres je apelirao i ministar obrane Ash Carter, upozoravajući da bi zakon mogao naštetiti američkih protuterorističkim aktivnostima u inozemstvu. I dok je Saudijska Arabija prijetila zaljevskim monarhijama, odjednom se iznenađujuće u priču uključio i Erdoğan, prijeteći SAD-u da će takav potez izložiti američke vojnike i časnike diljem svijeta riziku od kaznenog progona. Erdogan je, inače, već poduže u ratu i s EU zbog europskih medija koji ga sve oštrije prozivaju.
Samo dan ranije Erdoğan se na SAD obrušio i optužbama da je politika Washingtona u Siriji nekonzistentna, pri čemu je razlog koji je naveo bila suradnja SAD-a u Siriji s kurdskim snagama samoproglašene autonomne oblasti u Siriji Rojave, čije vojne i političke snage. YPG i PYD Ankara smatra pukom sirijskom podružnicom PKK, Kurdske radničke partije koju drži terorističkom organizacijom. Erdogan se ovaj put toliko razmahao da je i pred EU postavio ultimatum, i to u vezi primjene bezviznog režima državljana Turske koji putuju u EU. Njegovo "inače..." zapravo je prijetnja novim izbjegličkim valom milijuna prema EU.
