Europska komisija upozorava vlade članica EU-a da se izbori za EU-parlament sljedeće godine nipošto ne mogu smatrati redovitom demokratskom procedurom. Razlog tome je sve veći rizik stranih i korporativnih uplitanja u izbore i izbornu manipulaciju. Guardian citira izjavu povjerenice EK za pravosuđe Vere Jurove u Europskom parlamentu koja je upozorila na sve veći rizik od stranih i korporativnih pokušaja manipuliranja.
"Na djelu je utrka u digitalnom naoružanju, što bi moglo ozbiljno ugroziti slobodne i demokratske izbore", kazala je.
Njena izjava logičan je rezultat izbijanja skandala bez povijesnog presedana, otkrića da je tvrtka za kopanje podataka Cambridge Analytica doslovno dubinski špijunirala korisnike Facebooka, da bi godinama pomagala redom konzervativnim ili i doslovno desničarskim predizbornim kampanjama da što preciznije mikrociljaju birače adekvatnim porukama.
Ispalo je da se Cambridge Analytica miješala i u referendum o Brexitu u Velikoj Britaniji u smjeru manipulacije biračima kako bi izglasali izlazak njihove zemlje iz EU-a. A cijela ta priča tiče se i Hrvatske, čak i više od puke činjenice da je naša zemlja članica EU-a i kao takva i hrvatski će građani izaći na ove izbore.
U srpnju ove godine javno je objavljeno da Steve Bannon premješta svoju ekstremno konzervativnu "revoluciju" u Europu nakon što je bivši glavni savjetnik Donalda Trumpa napustio/ izbačen iz Bijele kuće u sveopćoj svađi oko niza pitanja, pri čemu nije nedostajalo niti prostačenja. U srpnju je tako izašlo u javnost da Bannon namjerava osnovati zakladu u Europi za koju se nada da će postati predvodnik desničarskog ustanka.
A u zadnju se ispostavilo da je prva stranka koja se našla na nišanu zanimanja sve ujedinjenijih desnih populista po EU, pa čak i Bannonovog pokreta - hrvatska parlamentarna stranka Živi zid.
A on bi, kako su zamislili Steve Bannon i alt-right krugovi iz SAD-a, trebao započeti upravo s izborima za Europski parlament koji je na rasporedu za proljeće. Nije prošlo dugo i doista se ukazala organizacija "The Movement". Bannonova zaklada trebala bi biti centralno mjesto za ankete, savjete o tome kako "ciljati" publiku i s kojim porukama, te središnje mjesto za okupljanje niza desničarskih stranaka i pokreta, znači onih koji su prepoznatljivo desniji od centrističkih demokršćana.
Bannon je posljednjih više od jedne godine proveo u intenzivnim kontaktima s ljudima poput Nigela Faragea i članovima nekadašnje Nacionalne fronte Marine Le Pen na zapadu, te Viktora Orbana i poljskim desničarskim populistima na istoku EU-a. Ovakva strategija očito ne bi mogla zaobići niti ekstremne nacionalističke i konzervativne snage u Sloveniji i u Hrvatskoj, posebno u Hrvatskoj, gdje su zadnjih nekoliko mjeseci portali krajnje konzervativne ili krajnje desne političke orijentacije unaprijed proslavili najavljeni izrazito desni politički upad američkog alt-righta u EU.
Hrvatska je posebno zanimljiva jer ekstremne konzervativne organizacije u našoj zemlji do sada nisu uspijevale prodrmati društvo kao što se, npr., dogodilo u Mađarskoj, Poljskoj, kao što se u Italiji ispostavlja da je jedan od koalicijskih partnera u vladi stranka čiji su članovi otvorenih profašističkih nazora. Ali, ako se pokazalo da u Hrvatskoj ekstremna desnica ipak ne prolazi, možda bi se moglo krenuti na nekog od parlamentarnih stranaka?
No, niti tu stvari nisu jednostavne, jer Hrvatska je politički takva, pa i među građanima, a to se prenijelo i na Sabor, da je dandanas većinski proeuropski raspoložena. Zato su takve i sve saborske političke stranke. Osim jedne. N1 je otkrio, a to je Živi zid potom i potvrdio da se prije nekoliko dana ta stranka odazvala pozivu talijanskog populističkog pokreta Pet zvijezda na sastanak u Strasbourgu.
"Načelno smo dogovarali i utvrđivali nekakve smjernice za budući rad", kazao je Tihomir Lukanić iz Živog zida.
Oni su trenutno u Hrvatskoj na takvoj razini da bi trebali imati sigurnog jednog europarlamentarca, jer Hrvatska će ih sada imati 12., pa su stoga, kao stranka bez pripadnosti ijednoj od europskih političkih organizacija, naglo postali zanimljivi anti-EU desnom pokretu koji se grupira uoči ovih izbora.
Pet zvijezda je inače definitivno populistička stranka, veći koalicijski partner u vladi Italije, u kojoj je mlađi koalicijski partner Lega Nord. Lega Nord je, pak, ekstremno desna stranka s elementima ljevice, što je politički i u praksi fuzioniranu u takvu politiku da Mattea Salvinija u Italiji danas otvoreno optužuju za mussolinijevski fašizam. Na istoj presici na kojoj je Živi zid potvrdio da su pozvani i da su se odazvali na razgovoru o suradnji s desnim populistima, Ivan Pernar je potvrdio da su Živi zid kontaktirali i iz Bannonovog "The Movement" ("Pokret").
"Ja osobno sam kontaktiran od ljudi za koje mislim da su imali veze s gospodinom Bannonom i oni su me pitali, kao, je li moguća nekakva suradnja. Ja sam im rekao: 'Gledajte, mi u Živom zidu smo antiimperijalistički pokret'", kazao je bez daljnjih objašnjenja.
No, ako bi bilo suditi samo po toj izjavi plus populistički karakter Živog zida, onda bi se ta stranka sasvim lijepo uklopila u Bannonov pohod na EU. Na antiimperijalizam, suverenizam i slične stvari što u konačnici kulminira u raspirivanje antiimigrantske mržnje, zatvaranje u svoje granice i protu-EU politiku, pozivaju se redovito sve stranke s te scene, od Viktora Orbana nadalje.
Konkretno Orban odranije je pokazao da neće zazirati od petljanja u političke prilike na Balkanu. Poznato je da je financirao populističke medije u Sloveniji i Makedoniji, o čemu je Express svojedobno pisao, pa bi bilo zanimljivo vidjeti i je li takav izvor financiranja utjecao i na način na koji su ti mediji pratili aferu INA-MOL. Za Makedoniju se pak ispostavilo da je bila sjedište mnoštva portala koji su propagandnom kampanjom bombardiranja lažnim vijestima gurali američke glasače u smjeru Donalda Trumpa tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u.
Pokazalo se nedavno da je Viktor Orban pomogao Janezu Janši da pobijedi na izborima u Sloveniji. U svemu tome ističe se još jedna činjenica, da je veliki i moćni saveznik svih tih političkih stranaka, pokreta, po EU-u administracija Vladimira Putina; bez razlike je li riječ o Marine Le Pen, o Orbanu, Farageu, pa čak i ljudima koji su od početka predsjedničkog mandata Trumpa stalno ispadali kao kompromitirani ili iz njegove administracije ili iz krugova koji su mu vrlo bliski.
Cambridge Analytica i skandal s masovnom krađom podataka i zloupotrebom za manipuliranje glasačima, kazala je Jurova, bio je jasan znak što prijeti Europi. Facebook je tijekom skandala priznao da su kompromitirani podaci 87 milijuna korisnika Facebooka, od čega jedan milijun iz Velike Britanije.
Jurova je rekla da se Europa treba pripremiti na to da izbori, tako i ovi europarlamentarni u svibnju 2019., budu doba sveopćeg dezinformacijskog i manipulacijskog napada digitalnim medijima u korist privatnih i stranih interesa. Razlika u odnosu na prošle izbore je to što je Viktor Orban Mađarsku doveo na rub totalnog sukoba s EU-om, te što je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini u Italiji krenuo u otvoreni sukob čak i s ustavnim poretkom kako bi provodio antiimigrantsku politiku preko granica rasizma.
Drugdje se stvari ipak nisu mijenjale; čak niti toliko što se tiče desničara u parlamentu u Švedskoj ili AfD-a u Njemačkoj.
"Naša sadašnja izborna pravila, praksa i navike potječu iz nedigitalne prošlosti kao što su ograničavanje iznosa za trošenje na kampanju, striktna pravila o oglašavanju stranaka, transparentnost o izvorima financiranja političkih kampanja... Jedna stvar je sigurna, nadolazeći izbori neće biti 'kao po starom' i ne možemo ih takvima tretirati", kazala je Jurova.
Oxfordski internetski institut ove je godine objavio da je zabilježeno 48 manipulativnih kampanja za izbore u 48 zemalja svijeta, dok je godinu ranije to bio slučaj sa 28 zemalja.
