EU odlučuje - hoće li radnici Uljanika na ulicu?

Još nema rješenja za gradilište Uljanik dok se čeka hoće li Europska komisija odobriti plan restrukturiranja. Jedan od ključnih problema je što je sa 17 novougovorenih brodova, je li ih isplativo graditi, tko bi trebao dati jamstva za njihovu izgradnju...U Kermas energiji Danka Konačara, izabranom strateškom partneru Uljanik grupe tvrde kako oni imaju isti način razmišljanja kao i Vlada i ministar Horvat, ali i sindikati, a to je prestanak gradnje brodova koji u konačnici donose minuse.

- Kao što smo već rekli, mi smo s budućim naručiteljima brodova već postigli načelan dogovor za izgradnju različitih brodova u Uljanik grupi i to u vrijednosti od približno milijardu dolara. Razgovori se vode aktivno i u dobrom smjeru. Ti poslovi koje spominjemo donose visoku dodanu vrijednost - kažu u Kermas energiji.

Oni naime najavljuju diversifikaciju proizvodnog programa Uljanika ukoliko plan restrukturiranja bude u Bruxellesu odobren i oni uđu u vlasničku strukturu.

Ekonomija i društvo Ekonomix EK o Hrvatskoj: Zašto političke uši ne čuju?

- Radi se o zaokretu proizvodnog programa s naglaskom na putnički program. Mi želimo napraviti odmak od brodova koje ne možemo graditi s dobiti, a to su tankeri, bulkeri, kontejneraš i slično. Prelaskom na putnički program izgradnje mi samo pratimo trendove EU brodogradnje te tako potencijalno stavljamo Uljanik na mapu škverova koji grade putničke brodove. Cjelokupno hrvatsko gospodarstvo može imati benefit od ovoga budući je multiplikacijski faktor u ovakvim poslovima ogroman. Dakle, mi brodogradnju želimo razvijati te podizati na viši nivo i nipošto ju ne namjeravamo ugasiti - priopćili su iz  Kermas grupe.

Ovakvim zaokretom bi se zapravo, tvrde u Kermas grupi, omogućila izgradnja brodova u skladu sa proizvodnim cijenama u europskim brodogradilištima, a samim time i u Uljaniku.

- Brodovi kao što su tankeri se danas u 99 posto grade u Kini, odnosno Dalekom istoku, i jednostavno cijene koje je moguće postići na tržištu nisu u skladu sa proizvodnom cijenom koju Uljanik ili bilo koje drugo europsko brodogradilište ima. Brodovi koji su u putničkom programu su oni čija je cijena konkurentna i za koje mi možemo jamčiti realne rokove izgradnje i optimizacije proizvodnje, dakle izbjegavanje penala - kažu u Kermas energiji te ističu da oni iskustva u takvim poslovima imaju, a uz sinergiju sa Brodotrogirom i finskim Artechom svi predviđeni poslovi se mogu pravovremeno i projektirati i izgraditi te izbjeći penali.

Što se tiče radnih mjesta za koje sindikati strahuju te govore o brojkama od 200 do 1200 otkaza, u Kermas energiji kažu da upravo ovaj zaokret pokazuje da oni o radnim mjestima i socijalnim partnerima brinu.

- Radna mjesta namjeravamo u maksimalnoj mjeri očuvati shodno proizvodnom programu. Nadamo se da će ugovoreni poslovi doprinijeti i novim zapošljavanjima - kažu u Kermas energiji.

Spas brodogradnje Top News Kako je Danko Končar prešao put od zatvora do milijardera

Podsjećaju i da je ministar gospodarstva Darko Horvat rekao: "Kao i u segmentu Agrokora, jest osposobiti ne samo Uljanik, već cijelu Uljanik grupu, da posluje pozitivno i da se konačno presiječe modalitet ugovaranja brodova s unaprijed predviđenim minusima i nekim drugim problemima unutar samog ugovaranja".

Da brodovi koje Uljanik gradi na kraju proizvode minuse u emisiji Otvoreno na HRT-u je potvrdio i Hrvoje Markulinčić, direktor korporativnih komunikacija Uljanika kazavši da oni zbog kašnjenja plaćaju penale koji su veći nego iznosi dobiti ugovorene za gradnju brodova. Markulinčić je to objasnio kašnjenjem uzrokovanim nedostatkom radne snage i financijskih jamstava, a da su ugovori dobri. Međutim, postoje i drugačija tumačenja, da su ugovori sklopljeni s prekratkim rokovima i da je zato moralo doći do gubitaka.

Brodogradilište Uljanik je inače u većinskom privatnom vlasništvu, ali je država davala jamstva, pa i pomoći kako bi mogli poslovati. U slučaju da propadnu ili ne ispune svoje obveze, na naplatu državi dolazi 560 milijuna eura jamstava. I program restrukturiranja uključuje barem 350 milijuna eura doprinosa države. Danko Končar kao strateški partner dosad nije uložio ništa jer prvo treba biti usvojen plan restrukturiranja. Država smatra da bi trebao pomoći s 15 do 24 milijuna eura koji bi osigurali premošćivanje problema.