Nakon gotovo četiri godine rata, pojavio se tračak nade za mir u Ukrajini. U Berlinu su američki, ukrajinski i europski dužnosnici postigli "značajan napredak" u pregovorima, a ključni pomak je ponuda SAD-a da Ukrajini pruži sigurnosna jamstva slična onima kakve imaju članice NATO-a.
Ipak, dok se na Zapadu osjeća oprezni optimizam, iz Moskve stižu oštre poruke. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov u velikom intervjuu optužio je Europu za oživljavanje nacizma i poručio da im je "krađa u krvi".
Američki zaokret: Nude zaštitu kao da je Ukrajina članica NATO-a
Najveća vijest iz maratonskih pregovora u Berlinu je spremnost administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kijevu pruži sigurnosna jamstva "nalik članku 5". Riječ je o klauzuli NATO saveza koja napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
- Osnova tog sporazuma su doista, doista snažna jamstva, poput članka 5 - rekao je visoki američki dužnosnik, dodavši kako ta ponuda "neće biti na stolu zauvijek".
Ovaj potez osmišljen je kako bi se ublažili strahovi Kijeva da bi Rusija, nakon eventualnog primirja, mogla ponovno napasti. Predsjednik Volodimir Zelenski već je ranije signalizirao da je spreman odustati od traženja članstva u NATO-u ako dobije tako čvrsta jamstva, koja bi, prema planu, trebao ratificirati i američki Senat kako bi nadživjela Trumpov mandat. Europski lideri pozdravili su američki angažman.
Riješeno 90 posto problema, ali Donbas ostaje crvena linija
Američki dužnosnici tvrde da je riješeno oko 90 posto spornih pitanja između Ukrajine i Rusije. No, onih preostalih 10 posto su najteži - teritorij. Glavni kamen spoticanja ostaje status istočne regije Donbas, gdje se i dalje vode teške borbe.
Zelenski je više puta ponovio da je za Ukrajinu neprihvatljivo odreći se teritorija koje Rusija nije osvojila na bojnom polju. S druge strane, neki izvještaji navode da Trumpova administracija privatno sugerira Zelenskom da bi trebao prepustiti te dijelove jer će ih vjerojatno ionako izgubiti ako se rat nastavi.
Pregovarači pokušavaju pronaći kreativna rješenja, poput prijedloga za nuklearnu elektranu Zaporižja, prema kojem bi Rusija i Ukrajina dijelile proizvedenu energiju. Ipak, konačna odluka o granicama, kako kažu američki izvori, bit će ostavljena Zelenskom i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Lavrov optužuje: Europa ponovno ratuje protiv Rusije
Dok diplomati u Berlinu traže formulu za mir, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je u intervjuu za iranski javni servis IRIB uputio niz teških optužbi na račun Europe. Tvrdi da se u Njemačkoj i drugim zemljama sustavno oživljavaju nacističke ideje koje služe kao osnova za novi sukob s Rusijom.
- Europa se nastoji ujediniti i poslati u rat protiv Rusije na isti način na koji su to u prošlosti činili Napoleon i Hitler. Ponovno ratuju protiv nas, ovaj put ujedinjeni pod nacističkom zastavom, koristeći europski novac, dok se Ukrajinci koriste kao posrednici - rekao je Lavrov.
Posebno se osvrnuo na zamrzavanje ruske imovine vrijedne stotine milijardi eura, kazavši da to pokazuje da je "krađa u krvi Europljana" te da zapadni "kolege" imaju "genetsku sklonost krađi". Nije štedio ni predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, za koju je rekao da je mnogi svjetski mediji nazivaju isključivo "Führer Ursula".
Što Rusi zapravo žele?
Kremlj još nije službeno reagirao na prijedloge iz Berlina, poručivši da očekuju da ih američka strana izvijesti o detaljima. Iako su ranije signalizirali da bi mogli prihvatiti ulazak Ukrajine u Europsku uniju, njihovi temeljni zahtjevi ostaju nepromijenjeni: priznanje svih okupiranih teritorija kao ruskih, demilitarizacija Ukrajine, jamstva da se nikada neće pridružiti NATO-u i ukidanje svih sankcija. Putin je, kako kažu u Kremlju, "otvoren za ozbiljan mir", ali ne i za "trikove kojima se kupuje vrijeme".
Svijet sada s nestrpljenjem čeka odgovor Moskve. Na stolu je, prvi put nakon dugo vremena, konkretan put prema miru.
