Sudeći prema kladionicama, talijanski kardinal i državni tajnik Svete Stolice, drugi čovjek Vatikana 70-godišnji Pietro Parolin, glavni je favorit za idućeg papu, kad god izbor bio. Bez obzira hoće li papa Franjo, koji je bolestan i već 11. dan hospitaliziran u rimskoj bolnici Gemelli, vladati još 10-15 godina ili ako bi u bilo kojem trenutku zbog nemoći odlučio napustiti papinski tron, kao što je to učinio njegov prethodnik Benedikt VI. Kladionice daju koeficijent pet na Parolina, dakle na jedan euro uloženi dobili biste četiri, jer izbor za Papu je uvijek neizvjestan - recimo Jorge Mario Bergoglio je bio tek 15. na listi kad je izabran za Papu 2013. godine.
Kako javljaju talijanski mediji, Papi je nakon problema s bubrezima i dvostranom upalom pluća - što je posebno velik problem jer on od ranije imao praktički samo jedno potpuno funkcionalno plućno krilo - sad velika opasnost sepsa. Dok Corriere della Sera čak navodi pod upitnikom da već ima sepsu i da su mu zatajili bubrezi, iz Vatikana navode kako Papa i dalje prima terapiju, kako je dobrog raspoloženja te kako jede normalno. Kažu i kako "Papu ništa ne boli". Rekli su i da se Papa noćas "dobro odmorio".
Kardinal Pietro Parolin bio je gost Zagreba 2022. godine kad ga je u zračnoj luci dočekao Josip Bozanić. Bivši nadbiskup zagrebački je kao kardinal također bio na konklavi kad se birao papa Franjo i bit će opet jer mu je nepunih 76 godina, a pravo glasovanja imaju kardinali mlađi od 80.
Tad je Parolin došao u Zagreb povodom 30. obljetnice priznanja Hrvatske te 25. obljetnice ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i Hrvatske. Susreo se s premijerom Andrejom Plenkovićem pa u Hrvatskom saboru održao prigodni govor, a poslije toga susreo se s predsjednikom države Zoranom Milanovićem.
Parolin je služio i misu u bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca na Kaptolu.
Posebno je govorio o hrvatskom blaženiku Ivanu Mertzu za kojeg je rekao da je svojim duhovnim bogatstvom privukao i nadahnuo mnoge mlade da prepoznaju Krista kao svjetlo svoga života. Za sv. Leopolda Bogdana Mandića rekao je kako je bio ponizni sluga i svjedok Božanskoga milosrđa. Njegov primjer pokazuje nam dubinu kako ne bismo zaboravili u čemu je snaga Crkve kako bi nas udaljio od površnosti koja potamnjuje otajstvo, rekao je Parolin, pisao je Večernjak.
"Među znakovima u ovom liturgijskom prostoru nije mogao izostati svjedok Kristova svjetla tako drag svim Hrvatima - blaženi Alojzije Stepinac. U ovim ratnim vremenima u Europi vrijedi uteći njemu i njegovu zagovoru", rekao je Pietro Parolin.
Drugi čovjek Vatikana je i ranije bio gost Zagreba, u vrlo dobrim je odnosima s kardinalom Bozanićem i da se naslutiti da bi hrvatski glas na konklavi mogao ići upravo Parolinu. Zapravo, ovisno o raspletu, možda i dva glasa jer i kardinal Vinko Puljić ima pravo glasa na konklavi do svog 80. rođendana, kojeg slavi za šest mjeseci, 8. rujna ove godine. Na konklavi bi, kako sad stvari stoje, pravo glasa imala 138 kardinala.
Vrlo rijetko Papa odustane od vladavine kao Benedikt, to se prije njega nije dogodilo 600 godina.
Od 1379. svaki Papa bio je izabran iz Kolegija odnosno Zbora kardinala (latinski Collegium Cardinalium), kojeg čine svi kardinali Katoličke crkve.
Trenutačno postoje 252 člana Kardinalskog zbora, grupe koja uključuje vatikanske dužnosnike i biskupe iz cijelog svijeta. Ali od tih članova samo oni mlađi od 80 godina smiju glasovati o sljedećem papi. Od siječnja 2025. ukupno 138 članova Kardinalskog zbora imalo je pravo glasa - broj im je značajno porastao tijekom posljednjih nekoliko papinskih mandata.
Pravo glasa, rekosmo, imaju oni mlađi od 80. Kad Papa odstupi ili umre, u kratkom roku svi kardinali putuju za Rim. Ovaj put trebalo bi ih biti 138 s pravom glasa. Imaju najprije zajedničku misu u bazilici sv. Petra, potom pješke idu u Sikstinsku kapelu i pod svodom Michelangelove freske započinju glasački proces.
Prije toga kapelu provjeravaju od mogućih skrivenih mikrofona, kamera ili prislušnih uređaja, proces izbora Pape je strogo tajan. Tijekom izbora kardinalima nije dozvoljeno razgovarati ni s kim izvan konklave. U Sikstinskoj kapeli svaki kardinal dobije papirić na kojem napiše ime kandidata za kojega glasa ispod riječi "Eligo in Summun Pontificem" odnosno "glasam za vrhovnog vladara".
Od 138 kardinala novi Papa mora imati 92 glasa
Potom se jedan po jedan, po starosti, kardinali ustaju i odlaze do oltara gdje osobno stave svoj papirić u kalež. Glasovi se prebroje i rezultat se pročita. Da bi netko od njih bio izabran papom, mora dobiti 2/3 glasova. Ako nije izabran iz prve, glasa se četiri puta na da - dvaput ujutro i dvaput popodne - sve dok Papa nije izabran. Ako ni peti dan nema izbora, odlazi se na molitvu i omogućava se kardinalima međusobna diskusija. Ako ni nakon sedam dodatnih rundi nitko nema 2/3 glasova, slijedi ponovno molitva i diskusija.
Listići se pale nakon svakog kruga glasovanja i dim se ispušta iz vatikanskog dimnjaka, uz pomoć kemikalije dim će biti izrazito crn sve dok se kardinali ne usuglase. Kad jedan dobije 2/3 glasova, Vatikan pusti bijeli dim i 30 do 60 minuta kasnije stariji kardinal đakon, a trenutačno je to Dominique François Joseph Mamberti, izlazi na balkon koji gleda na trg Svetog Petra i izgovara riječi: "Habemus Papam!". Odnosno, "Imamo Papu!" Predstavlja ga potom nazvavši ga njegovim papinskim imenom, kojeg je sam odabrao.
