Na obali rijeke s drvoredom u sarajevskoj četvrti Grbavica Rabina Baltić na tren je zastala s prodajom kukuruza i gestikulirala s gađenjem.
"Budućnost?", pitala je.
"Nema ovdje budućnosti! Ja imam sveučilišnu diplomu, a vidi što radim... Izgubili smo nadu. Svaki izbori sve je to mješavina politike i vjere."
23 godine nakon završetka unutarnjeg rata koji je ostavio 100.000 mrtvih Bosna i Hercegovina u nedjelju glasa kako bi izabrala zbunjujuće veliki broj nacionalnih i subnacionalnih predsjednika, parlamentaraca i vijeća. Etničke nacionalističke partije predstavljaju tri glavne zajednice; Bošnjaci, Srbi i Hrvati očekuje se da će osvojiti najviše glasova kao što je bio slučaj na većini prethodnih izbora otkako je sadašnji politički sustav određen Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995.
I iščezava nada da bi u jednoj od najsiromašnijih zemalja u Europi moglo doći do promjene. Prosječna mjesečna plaća je tek nešto iznad 400 eura, nezaposlenost je viša od 20 posto, dok je među mladima 45 posto. Loša ekonomska situacija je glavni uzrok koji pokreće iseljavanje iz ove zemlje.
No, vrlo bitan faktor su i političke frustracije. Ljudi koji šetaju ulicama Grbavice, predgrađa srednje klase koje se nekoć nalazilo na prvoj liniji fronte, govore o bespomoćnosti i ogorčeni su neuspjesima bosanskih lijevih i multietničkih stranaka. Glavne stranke optužuju da potiču sukobe, dok istodobno u tvrtke u državnom vlasništvu i administrativna državna tijela zapošljavaju svoje glasače.
Adil Osmanović, ministar civilnih poslova i član SDA, bošnjačke nacionalističke stranke, koja sudjeluje u vladi i prva je u anketama među Bošnjacima, uzvraća da je vlada potakla ekonomski rast, da je prošle godine stvorila 21.500 radnih mjesta i da je napredovala u pripremanju kandidature BiH za članstvo u EU.
No, čak i neki od lojalnih članova njegove stranke gube vjeru. Husein Hrapović (75) bio je jedan od prvih članova SDA kad se stranka osnivala 1990. Pridružio joj se, kaže, "zato što je to na neki način bio muslimanski pokret".
"Bilo je i izbornih prevara i krađe glasova", kaže on u dućanu u četvrti u kojoj se nalazi sarajevski pazar, gdje je radio 55 godina.
"Stranka sada ima vlastite ljude koji dobivaju poslove u državnim tvrtkama. Ne vjerujem da ima budućnosti; puno je ljudi siromašno, puno je korupcije. U narednih 10 godina moglo bi doći do novog rata."
Nisu svi ovako pesimistični. Denijal Šahinović, mladi biznismen koji vodi malu trgovinu za tiskanje u Sarajevu, kaže da posluje diljem zemlje s poslovnim partnerima i mušterijama svih etniciteta i bez netrpeljivosti.
"Vjerujem da, ako budemo dovoljno trgovali, da možemo popraviti ovu zemlju", kazao je on.
"Samo, prije su nam dolazili ljudi iz svijeta u učionice i govorili nam da budućnost leži u nama, da bi ljudi potom shvatili da je najlakši put do poslova i novca kroz sustav."
Bosna i Hercegovina ima manje od 3,5 milijuna glasača. Ovog će vikenda, zahvaljujući kompliciranom izbornom sustavu i mreži etnopolitičkih struktura, izabrati nacionalni parlament, tri člana nacionalnog predsjedništva, parlamente dva entiteta ove zemlje i 11 nižih parlamenata. Građanin može biti član predsjedništva samo ako se deklarira kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, što znači da ne dolaze u obzir, primjerice, Židovi, Romi, čak niti "Bosanci".
"Dayton je instalirao software koji je zastario, koji je odslužio svojoj svrsi", kaže Osmanović, ističući da zemlja danas ima, primjerice, 14 ministara poljoprivrede.
A opet, drugi to vide kao cijenu koju plaćaju miru. Još 2015. pokušalo se promijeniti ovakav status quo pomoću međunarodne pomoći iz EU i međunarodnih financijskih institucija koja se fokusirala na ekonomsku liberalizaciju. Glavne zemlje u tom pokušaju bile su Njemačka i Velika Britanija, ali je pokušaj pretrpio neuspjeh. Kako je jedan međunarodni diplomat u Sarajevu rekao o nastojanjima da EU iziđe na zelenu granu s BiH, da je to "jebeno uzaludno".
U međuvremenu je porasla zabrinutost oko utjecaja Rusije na Republiku Srpsku. Milorad Dodik susreo se s Vladimirom Putinom 30. rujna, navodno kako bi mu ruski predsjednik pružio podršku na kandidaturi za srpskog člana predsjedništva BiH. S druge strane Republika Srpska i Aleksandar Vučić iz susjedne Srbije optužili su zapadne sile za "miješanje" u bosanske izbore. Slične optužbe usmjerene su i prema drugom susjedu, Hrvatskoj.
Šefik Džaferović, predsjednički kandidat bošnjačkog nacionalističkog SDA, napao je Kolindu Grabar Kitarović zbog navodnog uplitanja u bosanske unutarnje prilike. Mnogi etnički Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Etnički Srbi imaju svoj entitet, a Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi u kojem taktika glasanja dopušta da hrvatskog člana predsjedništva izaberu bošnjački glasovi. Dragan Čović, nacionalistički hrvatski član predsjedništva, lobirao je za treći, hrvatski entitet.
On tvrdi da bi to njegovu etničku skupinu dovelo u ravnopravan položaj s Bošnjacima, no kritičari se boje da bi to BiH još više približilo točki razbijanja. Ovakva zabrinutost pojačala se posljednjih mjeseci kad se stao spominjati dogovor Srbije i Kosova o "zamjeni teritorija", što bi bio presedan koji bi mogao voditi do izlaska Republike Srpske iz BiH.
Dodik je stalno pozivao na odcjepljenje Republike Srpske, mada, u posljednje vrijeme je ublažio svoju retoriku. On je usto i pod stalnim pritiskom zbog nerješavanja misteriozne smrti 21-godišnjaka.
"Dodik ne zna voditi politiku bez podizanja napetosti", kaže Branislav Borenović, šef opozicijske stranke u RS-u Partije demokratskog progresa.
"On ne govori o obrazovanju, poljoprivredi, svakidašnjem životu. Mi nemamo više vremena niti energije za gubiti ih na nove sukobe."
U Istočnom Sarajevu, dijelu glavnog grada koji se nalazi u Republici Srpskoj, mnogi su za neovisnost, ali bez velikog oduševljenja zbog briga koje ih muče sve više iz dana u dan.
"Mislim da je svakako dobra ideja da se odvojimo, jer stvari nakon rata naprosto više nisu iste", kaže Željana Vasković, nezaposlena 24-godišnjakinja.
"Podijeljeni su čak i mladi. Ljudi naivno glasaju, smatrajući da će nešto promijeniti, a političari znaju samo krasti novac."
Tekst je u cijelosti preveden s Guardiana
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Pa bježite ljudi... Montirao je da bude opet opće sranje... A ko se ne spasi nek ne kuka... Bilo je i vremena i prilika...