Više od 100.000 Grka izašlo je na ulice Atene prosvjedujući oko najave mogućeg kompromisnog rješenja o slavnom imenu Makedonija. Uz transparente 'Makedonija je Grčka' ljutiti okupljeni prosvjednici izvikivali su razne parole i ponavljali: 'Nikad nećemo dopustiti nekoj zemlji da nosi naziv makedonski u bilo kojem obliku'.
Ovo je još jedan u nizu prosvjeda oko 'makedonskog problema' koji traje još otkako je Grčka uložila veto Makedoniji upotrebu ovog povijesnog imena zbog poveznica sa svojom antičkom prošlosti.
Rasprava je započela 1991. godine kada je ova mala balkanska država, izašla iz Jugoslavije, stekla nezavisnost i nazvala se Makedonija. Grčka je odmah oštro prigovorila tvrdeći kako upotreba tog naziva implicira svojatanje grčkog teritorija. Grci vjeruju da su njihovi susjedi Slaveni, i nemaju nikakve kulturne ili lingvističke veze s grčkom regijom Makedonija, domom Aleksandra Velikog. Makedonci pak tvrde kako žive u dijelu drevnog kraljevstva Makedonije i imaju kulturne poveznice s njim a time i pravo na ime u nazivu svoje države.
Upravo zbog prigovora Grčke, Makedonija članicom UN-a 1993. godine bila prisiljena postati pod službenima nazivom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. No Grci nisu ni s tim nazivom zadovoljni. Zbog vrućeg spora oko imena Grčka je blokirala europske ambicije svojih susjeda pa se u rješavanje ovog problema uključio i UN. Makedonski premijer Zoran Zaev prošle je godine najavio kako očekuje rješenje ovog problema u prvom dijelu 2018., a sve kako bi Makedonija čim prije mogla postati nova članica EU-a i NATO-a. Želja je postati 30. članica NATO-a na summitu u Bruxellesu 11. i 12.srpnja 2018. Iako je Makedonija ispunila sve kriterije za punopravno članstvo u NATO-u, Grčka im je blokirala pristup.
'Optimist sam i vjerujem da obje strane imaju kapacitet i da mogu pronaći rješenje za problem s imenom do kraja prve polovice ove godine', rekao je Zaev.
Na posljednjem sastanku UN-ovog poslanika Matthewa Nimica s grčkim i makedonskim predstavnicima na stol su stigla tri prijedloga naziva. Odlučivalo se između naziva Sjeverna Makedonija, Gornja Makedonija i Nova Makedonija. Odabran je naziv Republika Nova Makedonija koji bi i mogao biti novi naziv ove bivše jugoslavenske republike, no za sada nije službeno potvrđen. Napravljene su verzije naziva za Makedonce i pa bi tako Nova Makedonija mogla biti država u kojoj živi nacija 'makedonska', dok je na ostalim jezicima 'novomakedonska'. Novi naziv za jezik je na makedonskom 'suvremeni makedonski jezik', što je prevedeno i na ostale jezike, dok naziv na grčkom glasi 'slavomakedonski jezik'.
Novi naziv za Crkvu bi bio 'Nova makedonska pravoslavna crkva – Ohridska arhiepiskopija', dok se na grčkom ona naziva 'Pravoslavna crkva Nove Makedonije – Ohridska arhiepiskopija'.
Nakon ovih prijedloga stigli su i novi prosvjedi. Grčki nacionalisti oštro kritiziraju bilo kakvu najavu grčke vlade Aleksisa Ciprasa o mogućem rješenju. Time se i dalje nastavlja sukob oko pitanja čija je i koja Makedonija.
'Djetinjasta' rasprava koja traje već desetljećima
I dok građani Makedonije sebe smatraju i nazivaju Makedoncima, a svoj jezik makedonskim, njihovi susjedi brane tezu o nepostojanju makedonskog naroda pa samim time i jezika. Smatraju kako su današnji Makedonci slavenskog podrijetla i prema tome ne bi trebali imati veze sa slavim nazivom Makedonija, kojeg se od davnina povezuje s Aleksandrom Velikim.
Na uvijek nesigurnom Balkanu Grčka pokušava spriječiti bilo koji pokušaj Makedonije korištenja imena, iz kako kaže 'sigurnosne potrebe'. Jedan od gorljivih nacionalističkih 'čuvara' grčke Makedonije 92-godišnji grčki kompozitor Mikis Theodorakis naglašava: "Svježe je sjećanje na Jugoslaviju, naša zemlja će biti sljedeća žrtva", aludirajući na sklonost sukobima bivših država Jugoslavije.
Makedonija graniči s Bugarskom na istoku, s Grčkom na jugu, s Albanijom na zapadu te s Republikom Kosovo i sa Srbijom na sjeveru. Grčka pokrajina Makedonija je podijeljena između Republike Makedonije, Grčke i Bugarske. Mali dio Makedonije se nalazi u Albaniji i Srbiji. Nakon Drugog Svjetskog rata, Tito je osnovao Makedoniju kao republiku u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije, odnosno ubrzo potom u sastavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a puno godina poslije SFRJ.
Grčka smatra da je naziv vezan isključivo za njihovu pokrajinu Makedonija i optužuju Skopje za pokušaj krađe drevne antičke baštine. Pregovori tijekom godina bili su bez rezultata a rasprava je Makedoniju koštala mjesta u EU i NATO-u.
Ono što danas zovemo „grčka kultura“ je u biti balkanska kultura jer su se „grčki bogovi“ štovali na cijelom poluotoku. Grci u ilijadi i odiseji nisu današnji grci, jer ih homer opisuje kao plavokose i plavooke. Aleksandar makedonski nikad nije ... prikaži još! bio grk već ilir, dokaz tome su pisana svjedočanstva kako mu je za razgovor s grčkim generalima trebao prevoditelj. U veliko osvajanje A.M. je krenuo s 37.000 vojnika, od čega je samo 7.000 bilo grka, koje je uspio prikupiti nakon genocida kojeg je u grčk