Hrvatska narodna banka priprema se za dolazak eura u Hrvatsku za godinu dana, 1. siječnja 2023. Cijene će se od ljeta objavljivati i u kunama i u eurima, najavio je guverner Boris Vujčić na HRT-u i za tjednik Lider.
Koje su prednosti i mane ulaska Hrvatske u eurozonu?
Hrvatska će biti bolje zaštićena u situacijama krize. Kad ste dio eurozone, nema napada na vašu valutu. Također, uklanjanje tečajnog rizika, po čemu je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati ulaskom u eurozonu od svih zemalja koje su do sada ušle, jer imamo najveću eurizaciju ekonomije već sad. Kod nas je većina štednih oročenih depozita u eurima, 140 posto vrijednost BDP-a duga svih sektora države, poduzeća, stanovništva vezan je uz euro, zbog čega je tečajni rizik vrlo velik. Teoretski, mana je gubitak neovisne monetarne politike. Ali ja sam objašnjavao da mi svoj tečaj i ovako i onako moramo vezati uz euro.
Oko čega će biti najviše posla?
Najviše bi posla moglo biti oko golemih količina gotovine koju građani drže kod kuće. Procjenjuje se na čak 40 milijardi kuna. U optjecaju je 36 milijardi kuna gotovine i to bi se trebalo tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti tijekom ove godine da nemamo toliku količinu kuna na kraju ove godine.
Kad će se konkretno znati počinjemo li s primjenom 2023.?
Budući da ćemo tek u svibnju definitivno znati inflacijski kriterij, kao i prosječnu stopu inflacije u Hrvatskoj u referentnom razdoblju (od travnja 2021. do ožujka 2022. godine), tek ćemo tad biti sigurni hoćemo li zadovoljiti kriterije potrebne da se ulazak u europodručje realizira početkom 2023.
