Hrvatski predsjednici formalno ne pripadaju niti jednoj stranci, ali svima je jasno da su neodvojivi od stranke koja ih je predložila na izborima. Bilo je jasno da je Stipe Mesić, isto kao i nasljednik Ivo Josipović, odlično povezan s lijevo orijentiranim strankama dok je Kolinda Grabar Kitarović povezana s HDZ-om. Jednako tako je jasno da predsjednik mora oprezno nastupati kad komentira bilo što vezano s unutrašnjom politikom, jer samo jedan kriv potez znači gubitak mandata na nadolazećim izborima.
Upravo zbog toga indikativno je da između Kolinde i premijera Andreja Plenkovića vladaju sve veće napetosti. Sve je kulminiralo onim, poprilično nesmotrenim, kritikama iz Salzburga kad se predsjednica okomila na Dragana Lozančića i njegovu Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, a kritika je toliko pogodila ministra Damira Krstičevića da je podnio neopozivu ostavku. Vidjeli smo da je neopoziva ostavka itekako opoziva, ali razdor između predsjednice i premijer teško će netko popraviti.
"Istina je da gospođa Kitarović ima jedan osnovni problem koji se uvijek pojavljuje kad su predsjednik/ca države i predsjednik/ca vlade iz istog političkog spektra. Dva središta moći ideološki i svjetonazorski se često preklapaju. Onda, uvjetno kazano, slabija strana (predsjedničine ovlasti su definirane Ustavom i opsegom su uže od onih koje imaju Vlada i premijer) prolazi kroz različita iskušenja kako bi se snažnije pozicionirala na političkoj sceni", kaže upućeni član HDZ-a.
Sve to samo dodatno potpiruje glasine da HDZ neće podržati Kolindu na novim predsjedničkim izborima za dvije godine. Ostalo je još jako puno vremena do izbora, ali već sada se kristaliziraju određena imena koja bi HDZ mogao predstaviti kao svoga kandidata, odluči li se HDZ okrenuti od Kolinde Grabar Kitarović.
Možda najizgledniji kandidat je Drago Prgomet, nekadašnji potpredsjednik stranke i nekadašnji disident s Mostom. Prgomet uživa veliku osobnu popularnost i dobio je dvadesetak tisuća preferencijalnih glasova na posljednjim parlamentarnim izborima. Međutim, ista ta popularnost nije se prenijela na lokalne izbore kada je osvojio, za HDZ, mizernih 5,6% glasova. Još poraznija je činjenica da je Bruna Esih osvojila gotovo dvostruko više glasova u prvom krugu izbora za zagrebačkog gradonačelnika.
Prgomet je pokazao da je dobar stranački kadar izlaskom na izbore, nakon odlaska iz stranke i koketiranja s SDP-om dok je bio u Mostu. Vjerojatno bi, kao stranački čovjek, prihvatio kandidaturu i za predsjednika, ali do izbora je ostalo još puno vremena i mogao bi se pronaći neki, još odaniji, stranački kadar.
Uzmimo za primjer takvog kadra mladog ministra Zdravka Marića. Ušao je Marić u Vladu kao nestranački čovjek i to iz visoke pozicije unutar Agrokora. Tomislav Karamarko srušio je vladu Tihomira Oreškovića, a nakon svega je za mandatara predložen upravo Marić. Tada je mladi ministar dokazao da će poslušati prijedloge svoje nove stranke i prihvatio je tu ponudu. Nije nikad dobio priliku za predlaganje nove Vlade zato što ga je Sabor preduhitrio i odlučili su se raspustiti te izići na nove izbore.
Otišao je Karamarko, otišao je nesretni Tim, a otišao je i Božo Petrov. Marić je ostao na svom mjestu ministra financija, a nije ga omelo ni svi skandali koji polako izlaze na vidjelo otkako je Agrokor posrnuo pod teretom ogromnih dugovanja. Međutim, njegovu moguću kandidaturu moglo bi ozbiljno poremetiti dođe li do nekih novih afera i dokaže li se njegova osobna upletenost u Agrokorovo kuhanje knjiga koje traje već godinama.
Treći kandidat koji se u određenim krugovima spominje je Luka Burilović, aktualni šef Hrvatske gospodarske komore. Bio bi to drugi pokušaj predsjednika HGK-a da postane i predsjednikom države nakon što je neslavno propao pokušaj Nadana Vidoševića koji je u međuvremenu završio i pod brojnim istragama Uskoka. Nije ni Burilović bio bez kontroverzi pa je njegov izbor za šefa popratila anonimna prijava gdje se navodi da je Burilović lažno naveo godine provedene na vodećim pozicijama. Naime, u natječaju je Komora tražila da predsjednik mora ispunjavati uvjet da je na vodećim pozicijama u gospodarstvu proveo deset godina.
"Upravni odbor naravno nije u procesu selekcije provjeravao istinitost navoda iz životopisa bilo kojeg kandidata. To se i inače kod natječaja nikad ne radi. Traže se primjerice diplome i temeljem životopisa utvrđuje jesu li zadovoljeni svi uvjeti natječaja, ali svaki kandidat odgovara za istinitost navoda koje je stavio u prijavu", rekla je Sabina Škrtić za Večernji.
"Nema ničeg spornog u onome što sam naveo u životopisu", rekao je kratko Burilović.
Nepoznatom pošiljatelju prijave sporno je što je kroz desetogodišnje iskustvo Burilović naveo i čelnu poziciju u svojoj samostalnoj trgovačkoj radnji Agrotehna. Dio sugovornika reklo je kako bi moglo biti sporno da se pod važnom vodećom pozicijom smatra vođenje obrta, dok drugi kažu kako to može biti i zahtjevnije od vođenja dobro stojeće kompanije. Sporna nije jedino njegova osmogodišnja karijera u Sladorani, gdje je šest godina bio predsjednik uprave, a dvije godine zamjenik predsjednika.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
nju pak nko nemre zameniti