Većina zagrebačkih pročelja u centru grada je stara, zapuštena, oštećena i išarana. I iako taj problem godinama iritira i Zagrepčane te izaziva čuđenje brojnih turista, godinama se ništa nije pomaklo s mrtve točke. Pogotovo zadnjih pet godina od potresa, a samo manji dio privatnih zgrada na kojima je završena spora obnova ima nove fasade primjerene jednoj metropoli. Ironija sa zapuštenim gradom je još veća jer je pokojni gradonačelnik Milan Bandić pred izbore 2017. godine usvojio ono što je nazvao “Zagrebački New Deal”, a plan je bio uložiti dvije milijarde kuna u obnovu pet tisuća pročelja. Kako je taj plan proveden, mogu vidjeti svi koji se prošeću gradom. Umro je i Bandić, plan je zamro, a sad, pred izbore, novi gradonačelnik najavljuje preporod: prvi put u njegovu mandatu je raspisan natječaj kojim bi se pročelja trebala obnavljati od iznosa spomeničke rente. Spomeničku rentu plaćaju one pravne osobe koje su smještene u zgradama koje su pojedinačno kulturno dobro ili pripadaju kompleksu štićenog dobra. Ali Tomašević bi se mogao sresti s istim problemima kao i Bandić, a tu je i jedna nelogičnost u prijavi zgrada na koju nas je upozorio i sugovornik upućen u zaštitu kulturnih dobara i spomeničku rentu. Ono što je posebno u novim Tomaševićevim pravilima je da će Grad bespovratno financirati cijelu obnovu uličnih pročelja. Dakle, suvlasnici se samo moraju složiti, pripremiti dokumentaciju i poslati je gradu. U Bandićevu planu je sufinanciranje bilo 70-80 posto, zavisno o kakvoj štićenoj cjelini je riječ. Dodatno, sad Grad financira i 60 posto za dvorišna pročelja, ali za razliku od Bandića, zadržali su se samo na zgrade u centru. Iznos koji je za ovaj pothvat planirao Tomašević čini se apsolutna sića s obzirom na rast cijene građevinskih radova, nedostatak građevinskih tvrtki koje su zauzete obnovom i zahtjevnijim konzervatorskim smjernicama za obnovu pročelja. Za sve koji se prijave iz zagrebačkog centra planirano je tek 1,65 milijuna eura! Bandić je obećavao ulaganje u ekvivalentu od 266 milijuna eura, ali to je, kao i mnoge druge stvari koje je prije izbora govorio pokojni, ostalo samo prazno obećanje.
- Ako prijava bude više od tog iznosa, osigurat ćemo sredstva u proračunu rebalansom kako bi se osigurao novac za sve koji su se prijavili za obnovu pročelja - najavio je pak gradonačelnik Tomašević.
Dakle, novac za Tomaševićev fasadni “New Deal” tek treba osigurati. Natječaj je raspisan početkom travnja i trajat će do listopada. Koliki je interes u ovih prvih mjesec dana? To nam iz Grada nisu odgovorili.
- Što se tiče pitanja o zaprimljenim prijava, javni poziv je u tijeku i trenutačno ne možemo dati informacije o traženim detaljima - odgovorili su nam.
Prioritet u natječaju imaju one zgrade koje su završile konstrukcijsku obnovu, što je i logično jer nema smisla uljepšavati zgradu kojoj je unutrašnjost oštećena. U mini verbalnom okršaju koje su nedavno vodili Tomašević i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek (HDZ), ministrica je spočitnula gradskoj upravi da nisu koristili sredstva iz spomeničke rente u obnovi. Poziv je raspisan netom nakon toga, ali je ipak pravilnik koji to omogućuje bio na usvajanju još u prosincu.
- Putem Javnog poziva i prema Pravilniku o korištenju sredstava spomeničke rente, na nepokretnom kulturnom dobru ne mogu se financirati radovi sanacije konstruktivnih elemenata građevine. Zgrade na području Grada Zagreba pretrpjele su oštećenja različitog obima i intenziteta uslijed potresa koji je pogodio grad u ožujku 2020. godine. Nakon potresa bilo je nužno da ovlaštene osobe pregledaju zgrade, utvrde nastalu štetu, definiraju način sanacije i procijene uporabljivost objekata. Zbog toga je Grad Zagreb morao zaustaviti sve radove koji su bili u tijeku i obustaviti sve započete aktivnosti vezane uz nastavak provođenja postupaka javne nabave za odabir izvođača radova, sve dok se ne utvrdi postoji li oštećenje na objektima i u kojem opsegu - odgovorili su pak na tu kritiku iz Grada. Kad se pogleda karta Zagreba na kojoj se mogu iskoristi novci za obnovu pročelja, odnosno zgrade čiji vlasnici se mogu prijaviti, u oči upadaju dvije “rupe” u starom dijelu Zagreba. (Su)vlasnici zgrada u bloku omeđenom ulicama Izidora Kršnjavoga, Savskom i Jukićevom nemaju mogućnost prijave, dok su na istoku iz poziva ispale sve zgrade omeđene Petrinjskom, Hatzovom, Kraljice Jelene i Branimirovom. I tu su zgrade dijelom štićene cjeline, ali na ovom pozivu od Grada ne mogu dobiti novac. Zašto, pita se stručnjak s kojim smo razgovarali. Iz Grada kažu da su se usmjerili samo na najvrednije dijelove povijesne urbane cjeline.
- Na poziv za ovu godinu mogu se prijaviti (su)vlasnici zgrada koje se nalaze u najvrednijim dijelovima zaštićene Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba: na Gornjem gradu, Kaptolu i Donjem gradu. Riječ je o područjima koja se odlikuju iznimno dobro očuvanom i osobito vrijednom povijesnom strukturom, izraženim urbanističko-arhitektonskim, kulturno-povijesnim, pejzažnim i ambijentalnim vrijednostima te imaju posebno značenje za sliku grada. Na tim se područjima primjenjuje potpuna konzervatorska zaštita, a građevine, kao dio graditeljskog nasljeđa Zagreba, čine ključni dio njegove povijesne urbane matrice - odgovorili su nam iz Tomaševićeve uprave.
Do novih fasada je očito još dug put. A kad je Bandić raspisao svoj poziv, susreo se s problemom koji će morati riješiti i Tomašević. Građani su imali projekte obnove, prema njima su radili kalkulacije, ali kad su na kraju stigle ponude izvođača, redom su bile znatno više od procijenjenih. I zato je većina odustala. Ako Tomašević osigura dodatni novac kako bi ispunio uvjet da će financirati u 100-postotnom iznosu obnovu uličnih pročelja, onda barem suvlasnici neće imati taj problem. Ali će skupa obnova doći na stol Tomaševiću ako dobije svibanjske izbore. Koliki će taj račun biti, zasad nitko ne može reći. Jasno je samo da ako bude previsok, opet će se usporiti potpuna obnova i uređenje zagrebačkih fasada.
One se sad barem čiste od grafita, a Tomašević je pojačao financiranje uklanjanja i postavljanje antigrafitnih premaza kako bi se i neki budući mogli ukloniti.
