Bio je to njegov najsmioniji potez do tada, u zoru kada je venezuelanski opozicijski čelnik Juan Guaidó stajao u zračnoj bazi u središtu grada, okružen vojnicima i najavio pobunu. Sigurnosne snage koje su ga podržavale pustile su slavnog političkog zarobljenika. Nacionalna straža bila je na njegovoj strani dok su se drugi priključili maršu kako bi podržali prosvjede zbog onoga što su godinama potiskivali.
Na ulicama su se prosvjednici sukobili sa snagama lojalnima predsjedniku unatoč gumenim mecima i suzavcu, a zbog ozljeda u klinici u Caracasu završilo je 69 ljudi. Oklopno vozilo rastjeralo je prosvjednike no nije odmah bilo jasno koliko je ljudi ozlijeđeno.
No na kraju dana nagradu rušenja predsjednika Madura, koji se oslanjao na snagu i zastrašivanje, ipak nije dobio. Događaji su pokazali i podjelu unutar oružanih snaga, koji su donijeli novi moment u trenucima dok se produbljuje politička kriza. Oni na najvišim pozicijama podržavaju Madurovu vlast, no čini se kako je sve više vojnika spremno stati na stranu opozicije, piše The New York Times.
Simbolično preuzimanje vojne baze u centru grada trebalo je potaknuti svrgavanje Madura. Trumpova administracija odmah je podržala opoziciju, a to je javno, na svojim Twitter profilima, učinio i državni vrh. Predsjednik Trump je zaprijetio "kompletnim embargom" za Kubu, ako ne prekine ono što je nazvao "vojnim i ostalim operacijama s ciljem uzrokovanja smrti i uništenja ustava Venezuele".
Vjerovala je Trumpova administracija koja je podržavala Guaida, da će jučerašnji događaji otići u drugom smjeru.
Državni tajnik Mike Pompeo rekao je kako su Maduro i njegova vlada bili spremni odletjeti na Kubu, no da je Rusija, moćni saveznik Madura naglasila "da bi trebali ostati". Pompeo nije ponudio dokaze za te svoje tvrdnje.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući John R. Bolton, izjavio je kako su se visoki dužnosnici vlade Madure obvezali na prenošenje ovlasti na Guaidóa. Riječ je o ministru obrane Vladimiru Padrinu Lópezu, Maikelu Morenu, šefu Vrhovnog suda i Rafaelu Hernándezu Dalu, zapovjedniku Madurove predsjedničke straže.
"Svi su se složili da Maduro mora otići", rekao je Bolton. No čini se kako to ipak nije tako, jer su Padrino i Moreno javno obranili Madura.
U nastavku pogledajte galeriju.
Čak i najmanja nada da će snažni čelnici promijeniti strane, nestala je u trenutku kada je ministar obrane Lopez, taj čin nazvao "pokušajem državnog puča na osrednjoj razini".
Vojnici su pokazali lojalnost Maduru i obećali da će uhvatiti odgovorne.
Od siječnja ove godine Guaidó je vodio paralelnu državu oslanjajući se na podršku više od 50 zemalja, između ostalih i SAD-a, unatoč činjenici da je Maduro i dalje vođa zemlje.Usprkos njegovoj maloj popularnosti, opozicija nije iskoristila svoj trenutak, a Guaidó nije uspio riješiti problem nedostataka hrane, lijekova, vode i struje s kojim se bori 30 milijuna stanovnika.
Leopoldo Lopez, politički zatvorenik i član Guaidove stranke, sa suprugom je pobjegao u čileansku ambasadu, samo nekoliko sati nakon što je oslobođen iz kućnog pritvora kojeg mu je nametnula Madurova vlada.
"Mislim da je ovo jako važno, jako važna borba, no primjećujem apatiju i strah kod ljudi. Ne bi trebali biti u strahu. U ratu je i smrt, no ciljevi se ostvaruju", rekla je jedna od prosvjednica 69-godišnja Mary Galaviz.
Druga je pak rekla kako se nada "da će oružane snage stati na stranu Ustava, kako bi mogli pobjeći iz ove mizerije, gladi i nedostatka lijekova".
No zapravo je nastao kaos.
U video snimkama moglo se vidjeti oklopno vozilo koje je ubrzavalo u smjeru prosvjednika, a najmanje jedan je nakon toga ostao ležati na podu. Po nekim drugim snimkama činilo se kako je vozilo pregazilo prosvjednika. Suzavac je bačen u blizini vojne baze gdje se okupilo oko 2000 ljudi. Oko 200 ljudi, među kojima su neki bili naoružani, okupilo se u blizini Madurove palače Miraflores u Caracasu. Oko 69 ljudi bilo je ozlijeđeno.
Te su scene osudile vlade diljem regije, a 11 zemalja među kojima i Kolumbija i Brazil, izdale su izjave u kojima osuđuju "upotrebu nasilja u tranzicijskom procesu".
Zemlje iz Lima grupe ohrabrile su vojsku da podrži Guaida, i pozvali na sastanak 3. svibnja kako bi razgovarali o stanju.
"Trajalo je 12 sati no nismo vidjeli izmjenu moći. I na kraju se nitko od važnih zapovjednika nije priključio opoziciji", rekla je sigurnosna analitičarka Rocío San Miguel i naglasila kako nitko nije promijenio stranu.
No isto tako naoružane snage nisu uhitile ni Guaidó ni Lopeza, najvjerojatnije iz straha zbog zadržavanja popularnih vođa.
"Situacija nije laka ni za Madura", naglašava.
Maduro se s vojnim i civilnim vođama pojavio na televiziji i osudio Guaidó i Lopeza koje je okarakterizirao američkim marionetama. Nazvao je to pokušajem udara, i naglasio kako opozicija nikada nije preuzela kontrolu nad vojnom bazom već da su ih odbili odani vojnici.
"I dalje ćemo biti pobjednici u svakom trenutku. Naš je cilj kristalno jasan, a to je obrana zemlje", rekao je.
Guaidó je pak video porukom potaknuo građane da izađu na ulice u prosvjedu "miroljubive pobune".
Sudbina Lopeza, koji se sada skriva u španjolskoj ambasadi, najavljuje novu borbu. Lopez je najpoznatiji politički zarobljenik, osuđen na gotovo 14 godina zatvora nakon što je predvodio prosvjede protiv madura 2014. godine. Oslobođen je stajao uz Guaida i rekao kako su ga oslobodili vojnici koji podržavaju opoziciju.
"Ovo je pokret ljudi sa naoružanim snagama", rekao je novinarima.
Čin prisiljavanje Lopeza na skrivanje pokazatelj je da ni Maduro nije završio taj Guaidóv izazov ali nije mu ni dozvolio da dobije prednost oslobađajući popularnog vođu.
"Ni jedna strana nije se nametnula jedna drugoj", rekao je politički analitičar Dimitris Pantoulas.
