Dok ostali HDZ-ovci razbijaju glavu što je pošlo po zlu, zašto je njihov kandidat pometen na predsjedničkim zborima, ministar vanjskih poslova pouzdani Gordan Grlić Radman naporno radi. Eno ga u Crnoj Gori, uslikao se sinoć na školskom brodu Jadran koji je, evo ima tri desetljeća, zapeo u crnogorskoj luci, još od 1991. kad je poslan na remont.
Radman kaže da on upravo rješava to pitanje tako da nema straha.
Plenkovićev ministar vanjskih poslova inače boravi u crnogorskoj luci Bar povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda i tamo ga je dočekao crnogorski kolega Ervin Ibrahimović.
- Nakon 34 godine obišli smo hrvatski školski brod Jadran, vjerujem kao prvi korak prema njegovom povratku u matičnu luku Split - objavio je Radman jučer na društvenim mrežama.
Nakon 34 godine obišli smo hrvatski školski brod Jadran, vjerujem kao prvi korak prema njegovom povratku u matičnu luku Split. pic.twitter.com/YdhRhT7WsH
— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) January 13, 2025
Za dva tjedna, najavio je, delegacije ministarstava, koje će predvoditi državni tajnici, počinju razgovarati o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Crne Gore, među kojima su odšteta logorašima, primjerice logor Morinj, te vraćanje imena bazenu u Kotoru kao i pitanje granice.
Školski brod Jadran, pisao je Express, plovilo je starom skoro čitavo stoljeće. Naime, brod je porinut 1931. godine u Hamburgu gdje je i građen po narudžbi jugoslavenske kraljevske ratne mornarice i dvije godine kasnije je uplovio u Tivat te tako postao i službeno vlasništvo Kraljevine Jugoslavije.
Glavni projektant, autor plana gradnje broda “Jadran“ bio je inženjer Josip Škarica iz Rijeke. Gradnja plovila započela i završena je u Njemačkoj, u Hamburgu, u brodogradilištu Stlken Sohn, a brod je u srpnju 1933. stigao na Jadransko more. Inicijator gradnje, napisao je to svojevremeno Večernji list, bio je splitski ogranak društva Jadranska straža.
U lipnju 1925. godine Glavni odbor Društva donio je odluku o nabavi školskog broda. Isto to Društvo jedrenjak je darovalo i na svečan način predalo Ratnoj mornarici u rujnu 1933. godine u Splitu. Ukupan trošak gradnje plovila bio je 622.743 njemačke marke ili 8,407.030 tadašnjih dinara. Zahvaljujući reparacijama isplaćenima ondašnjoj Kraljevini poslije Prvog svjetskog rata i novcu Komande ratne mornarice, 86,4 posto sredstava za gradnju broda osigurala je država. Preostalih 13,6 posto novca osigurali su članovi ogranaka Društva iz mnogih gradova ondašnje Kraljevine. Od tada do 1990. godine brod je korišten kao izuzetno korisno plovilo za obuku, pisao je Express.
Bio je upisan u Flotnu listu Komande ratne mornarice u doba Kraljevine, potom u Flotnu listu Jugoslavenske ratne mornarice u razdoblju FNRJ/SFRJ. Brod je bio korišten i u civilne svrhe, za obuku, dakle, vojnih, ali i civilnih pomoraca i nautičara. U listopadu 1990. godine brod je iz Splita odvezen na remont u Remontni zavod “Sava Kovačević“ u Tivtu u Crnoj Gori. Uređenje plovila trebalo je potrajati 18 mjeseci. Upravo u tom razdoblju započinju sukobi i agresija na Hrvatsku. Brod “Jadran“ otad je u Crnoj Gori, do dana današnjega nije vraćen Hrvatskoj.
