Čovjek iz Vatikana sjeo je i otvorio kutijicu s kemijskom olovkom. Pored njega s lijeve strane stajao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Iza njih zastave Hrvatske i Vatikana. Bilo je to prije tri godine, 2022. i Pietro Parolin potpisao je nekakav ugovor Svete Stolice s Hrvatskom. Tog dana, a da nije ni znao, Andrej Plenković možda je upoznao novoga papu. I ne samo on, Parolina je primio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Naime, prema pisanju vatikanskih analitičara, Pietro Parolin ušao je u konklavu s najviše, oko 50 glasova kardinala-glasača. I na kladionicama najbolje stoji makar bijelog dima jutros, drugog dana konklave, u 10.30 niti u podne još nije bilo. Pietra Parolina za posjete Zagrebu u zrakoplovnoj luci dočekali su Josip Bozanić i kaptolska svita. Baš Bozanić je na konklavi jedan od 133 kardinala koji u Sikstinskoj kapeli, pod velom tajnosti, isključeni od mogućnosti kontakta s vanjskim svijetom, biraju papu.
Tad je Parolin došao u Zagreb povodom 30. obljetnice priznanja Hrvatske te 25. obljetnice ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i Hrvatske. Susreo se s premijerom Andrejom Plenkovićem pa u Hrvatskom saboru održao prigodni govor, a poslije toga susreo se s predsjednikom države Zoranom Milanovićem. Parolin je služio i misu u bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca na Kaptolu, pisao je Express.
Posebno je govorio o hrvatskom blaženiku Ivanu Mertzu za kojeg je rekao da je svojim duhovnim bogatstvom privukao i nadahnuo mnoge mlade da prepoznaju Krista kao svjetlo svoga života. Za sv. Leopolda Bogdana Mandića rekao je kako je bio ponizni sluga i svjedok Božanskoga milosrđa. Njegov primjer pokazuje nam dubinu kako ne bismo zaboravili u čemu je snaga Crkve kako bi nas udaljio od površnosti koja potamnjuje otajstvo, rekao je Parolin, pisao je Večernjak.
"Među znakovima u ovom liturgijskom prostoru nije mogao izostati svjedok Kristova svjetla tako drag svim Hrvatima - blaženi Alojzije Stepinac. U ovim ratnim vremenima u Europi vrijedi uteći njemu i njegovu zagovoru", rekao je Pietro Parolin. Drugi čovjek Vatikana je i ranije bio gost Zagreba, u vrlo dobrim je odnosima s kardinalom Bozanićem i da se naslutiti da bi hrvatski glas na konklavi mogao ići upravo 70-godišnjem Parolinu, pisao je Express. Talijanski kardinal bio je Plenkovićev gost i u Splitu 2020. godine, a hrvatski ga je premijer posjetio 2017. u Vatikanu. Plenković je, podsjetimo, bio jedan od zadnjih državnika koji su vidjeli živog papu Franju, večer prije negoli je preminuo premijer je bio u Vatikanu sa suprugom i djecom.
Parolin je gotovo sigurno danas i sutra među glavnim kandidatima za novog papu jer ima oko 50 glasova u startu, pišu vatikanski mediji, no ozbiljan će biti problem ne bude li izabran na dva preostala kruga glasovanja u četvrtak ili u petak. Jer to bi značilo da postoji "blok" protiv njega, a za to je dovoljno 45 kardinala. Za pobjedu mu treba 89. Unatoč napadima „prijateljske vatre“ bergoglijanaca, kao i rezervama koje je izrazio na primjer, francuski kardinal Philippe Barbarin o njegovom upravljanju Državnim tajništvom, kardinal Pietro Parolin i dalje se na početku čini kao favorit. Ako ništa drugo, mnogi će se glasovi sliti oko njega u prvom krugu glasovanja, s diplomatima u prvom planu - to je skupina koja uključuje kardinale Zenarija, Filonija, Mambertija, Koovakada, piše jučer Il Messagero.
Parolin je moćan i utjecajan, ali ima svoje protivnike, to je jasno. Naime, papa Franjo je doživio veliki udarac kada je kardinal i bliski papin suradnik Angelo Beccia optužen za pronevjeru sredstava i to milijuna eura namijenjenih siromašnima. Taj kardinal je inače isključen s konklave koja je trebala brojiti 135 kardinala.
Silan novac je završio u luksuznim zgradama u Londonu. Beccia je bio jedan od najviših crkvenih dužnosnika ikada optuženih za financijske malverzacije, a suđenje je započelo 2021. U prosincu 2023. Beccia je osuđen na pet godina zatvora. Kontroverze povezane s Vatikanskom bankom (IOR) i investicijama u nekretnine u Londonu, posebno u zgradu na adresi 60 Sloane Avenue u Chelsea, uključuju višemilijunske gubitke, optužbe za prijevaru, pranje novca i političke skandale. Povezanost kardinala Pietra Parolina, glavnog kandidata za Franjina nasljednika, s tim događanjima izazvala je dodatnu pažnju. Vatikanska investicija u ovu londonsku nekretninu započela je 2014. godine, kada je kupljen manjinski udio, a 2018. godine postigla je punu vlasničku kontrolu. Kupovina je provedena putem tvrtke Gutt SA, registrirane u Luksemburgu, koju je kontrolirao talijanski investitor Raffaele Mincione. Plan je bio preurediti zgradu u luksuzne apartmane, no projekt je zapao u probleme zbog nedostatka potrebnih dozvola, što je dovelo do značajnih financijskih gubitaka za Vatikan, pisao je Financial Times.
Kardinal Pietro Parolin, tadašnji vatikanski državni tajnik, bio je izravno uključen u ovu investiciju. U ožujku 2019. godine, Parolin je zatražio od Vatikanske banke (IOR) kratkoročni zajam od 150 milijuna eura kako bi refinancirao hipoteku na ovu nekretninu. U pismu je naveo da su "neke valjane investicije" u inozemstvu zahtijevale "povjerljivost" i da zbog tržišnih uvjeta nije mogao povući sredstva iz vlastitog odjela. Iako nije optužen za nezakonite radnje, Parolin je bio pod povećalom zbog moguće odgovornosti u vezi s ovom investicijom. Njegova uloga uključivala je i imenovanje nadbiskupa Edgara Peñe Parre, koji je odobrio isplatu sredstava za kupnju nekretnine. Nakon što je transakcija postala predmet istrage, Parolin je priznao da je investicija bila "loša" i obećao razjasniti okolnosti. Investicija je rezultirala velikim financijskim gubicima za Vatikan, koji je 2022. godine prodao zgradu za 180 milijuna funti, a izvorna kupovna cijena bila je 275 milijuna funti. Čisti gubitak je dakle bio oko 95 milijuna funti, odnosno 85 milijuna eura.
