Iranski dron Shahed pogodio je 14. veljače 2025. sarkofag koji prekriva rupu u reaktoru 4, nuklearne elektrane u Černobilu. Dron koji košta 88.000 eura napravio je štetu koja se procjenjuje u stotinama milijuna. Iako napad nije uzrokovao porast razine radijacije, oštetio je sarkofag koji košta 2.1 milijardi eura i koji je trebao zadržati radijaciju iz otopljenog reaktora narednih 100 godina. Čelična konstrukcija visoka 110 metara u Černobilu pogođena je prije 2 sata ujutro 14. veljače, a senzori su zabilježili “nešto slično potresu magnitude 6 do 7,” prema riječima Serhija Bokova, glavnog inženjera u smjeni, piše Guardian.
🚨🇷🇺🇺🇦 Moment an alleged Russian suicide drone hits The Chernobyl Nuclear Power Plant
— Concerned Citizen (@BGatesIsaPyscho) February 14, 2025
Not good. pic.twitter.com/cT4O9LXDl9
Napad za koji je brzo zaključeno da ga je izazvao dron koji je letio prenisko da bi ga radar mogao detektirati, probušio je rupu od 15 četvornih metara u vanjskom krovu. Također je izazvao posebno štetan, složen tinjajući požar unutarnje obloge konstrukcije, koji je trajao više od dva tjedna. Zaštitna konstrukcija sada je dugoročno ranjivija na hrđanje zbog veće izloženosti vremenskim utjecajima i oštećenja obloge. U konstrukciji je također izbušeno dvjesto malih rupa kako bi se požar u oblozi mogao gasiti vodom.
- Ne popraviti to nije opcija - rekao je Eric Schmieman, američki inženjer koji je 15 godina radio na dizajnu i izgradnji černobilske zaštitne kupole. Potpuni popravak, rekao je, koštao bi minimalno desetke milijuna dolara, a lako bi mogao doseći stotine milijuna, pri čemu bi popravci trajali od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, dodao je. Prvotno je sarkofag bio projektiran za vijek trajanja od 100 godina, kako bi se omogućilo demontiranje starog sovjetskog sarkofaga i uklanjanje nuklearnog otpada ispod njega, no to je sada upitno ako se ne izvrše popravci, dodao je Schmieman. Za razliku od drugih velikih metalnih konstrukcija, poput Eiffelovog tornja, ovu konstrukciju nikada nije bilo moguće prebojati radi zaštite od korozije.
Ispod sarkofaga nalazi se visoko radioaktivna masa nalik lavi – mješavina 200 tona urana iz reaktora broj četiri u Černobilu i 5.000 tona pijeska, olova i borne kiseline koje su sovjetski helikopteri bacili na mjesto nesreće neposredno nakon katastrofe. Detaljnija procjena utjecaja očekuje se u svibnju, no Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je financirala izgradnju sarkofaga i uključena je u analizu nakon napada, izjavila je da je jasno da je napad prouzročio značajnu štetu. Drugi izvori, upoznati s procesom procjene, rekli su za Guardian da se Schmiemanove procjene čine točnima. Iako EBRD ima 25 milijuna eura na raspolaganju za hitne intervencije, banka je izjavila da je potrebno znatno više sredstava za rješavanje dugoročnih izazova uklanjanja posljedica udara drona. Sličnu je procjenu napravilo i ukrajinsko ministarstvo zaštite okoliša.
- Vjerojatno će za uklanjanje posljedica ruske agresije biti potrebna veća sredstva nego što su trenutačno dostupna u Fondu za međunarodnu suradnju za Černobil (25 milijuna eura iz EBRD fonda) - navodi se u priopćenju ministarstva. Odmah nakon napada Moskva je optužila Zelenskog da je namjerno pogodio sarkofag kako bi eskalirao rat jer je počeo gubiti američku podršku i Trump je prijetio prekidom opskrbe oružjem jer želi mirovne pregovore. Međutim, ukrajinski tužitelji, nakon analize putanje drona sa sjevera, vjeruju da se radilo o “vjerojatno namjernom napadu” ruskih snaga i mogućem ratnom zločinu.
Ukrajinski dužnosnici kažu da će prvi korak biti “razviti i implementirati” privremenu zaštitu za rupu u skloništu, iako Schmieman upozorava da jedna stvar koja nije očita na prvi pogled jest da kako se penjete uz sklonište, doza zračenja postaje veća. Tako da morate obučiti i rotirati radnike prema sigurnim godišnjim dozama.
Radikalna opcija za potpuni popravak, vjerojatno moguća samo u mirnodopskom razdoblju, bila bi pomicanje skloništa uz set tračnica na kojima je izvorno izgrađeno 180 metara dalje, kako bi se smanjila izloženost radnika zračenju.
- No, to bi bio projekt koji bi trajao nekoliko godina - procijenio je Schmieman.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
U naslovu se navodi iranski dron, a radi se o ruskom dronu.