Bila je riječ o predizbornoj kampanji u Mađarskoj, ali i uvodu u ono što će se ubrzo dogoditi u Mađarskoj – sasvim je izbačeno Otvoreno društvo. Zapravo je to isto učinio i Putin, dvije godine ranije, pod objašnjenjem da su organizacije koje financira Soros "postale sigurnosna prijetnja". Sorosevo se lice našlo na stotinama plakata gdje ga se prikazuje kako reže bodljikave žice koje okružuju Mađarsku.
Zaklada tvrdi da je Orbanova vlada potrošila preko 100 milijuna eura na propagandnu kampanju protiv Sorosa, koji živi u New Yorku, te da su "gotovo iskopirali motive i karikature koje su se koristile u osvit II svjetskog rata". Sve to događalo se nešto poslije pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, za što su vlasti u Podgorici optužile Rusiju, te otprilike u vrijeme kada je prelomljena ustavna kriza u Makedoniji, kada nacionalistički VMRO-DMNE, odnosno predsjednik Gjorge Ivanov, nije dopuštao prenošenje vlasti na pobjednike izbora u toj zemlji okupljene oko socijaldemokrata Zorana Zaeva i SDSM-a.
Na kraju je došlo čak dotle da je u proljeće 2017. nacionalistička svjetina prodrla u parlament u kojem su izabrani zastupnici napokon krenuli konstituirati vlast i napali ih. Bilo je to vrijeme kada se lomilo hoće li Makedonija napokon krenuti prema EU, što je ove godine dovelo do praga rješenja pitanja službenog naziva pod kojim će ova bivša jugoslavenska republika biti priznata.
To je bilo i vrijeme kada se lomila sudbina nacionalističkog premijera Nikole Gruevskog iz VMRO-DMNE, koji je s vlasti odstupio zbog skandala iz 2015. i optužbi da je Gruevski, odnosno njegova vlada, organizirala prisluškivanje 20.000 makedonskih službenika, novinara i drugih pripadnika opozicije, građanske scene i javnosti. Na kraju mu se i sudilo zbog nezakonite nabavke Mercedesa 600 otpornog na metke po cijeni od 600.000 eura.
I umjesto da se u jesen 2017. bivši premijer Gruevski javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne, 13. studenog te godine objavio je na Facebooku da se nalazi u Mađarskoj gdje je zatražio politički azil. Viktor Orban i Fidesz azil su Gruevskom i odobrili 20. studenog 2018., pružili su utočište osuđenom za korupciju, čovjeku čiju je tvrdu nacionalističku stranu i de facto nepostizanje kompromisa s Atenom Orban stalno podržavao.
Gruevski je, usto, kao predsjednik VMRO-DPMNE-a i čovjek koji nije radio na putu Makedonije u EU i NATO, bio izrazito koristan Putinu. Uopće bi se moglo reći da je cijela akcija spašavanja Gruevskog od makedonskog pravosuđa zapravo Orbanovo djelo. Albanska policija naknadno je obavijestia sve zainteresirane strane da je mađarska vlada bila koja je svojim diplomatskim vozilom iz Makedonije prevezla u Albaniju.
Odatle je Gruevski nastavio dalje preko Crne Gore i Srbije kako bi na kraju stigao na sigurno u Mađarsku. Interpol danas Gruevskog smatra osobom koja je tražena međunarodnom tjeralicom, Mađarska još uvijek nije postupila po službenom zahtjevu Makedonije za izručenjem. A Hernadi? Optužnica protiv njega uključuje videosnimku iz 2009. iz jednog zagrebačkog restorana kada je Sanader vadio bateriju iz mobitela, neki su tvrdili kako ga se ne bi moglo prisluškivati, potom napisao nešto na papirić i pružio Hernadiju, a ovaj mu potom nešto dopisao i pružio papirić natrag.
Optužnica tvrdi da je bila riječ o cedulji vrijednoj 10 milijuna eura. Od kakvog je materijala 48-godišnji ekonomist iz Mađarske Zsolt Hernadi i kakva mu je specifična težina u Mađarskoj, pokazuje nekoliko situacija.
Poljski tjednik Wprost prije tri godine objavio je audiosnimku na kojoj šef poljske naftne kompanije PKN Dariusz Jacek Krawiec prepričava tadašnjem ministru financija Poljske Wlodzimierzu Karpinskom i njegovom zamjeniku Zsidlawu Gawliku "vrlo zanimljiv" razgovor koji je malo ranije imao s Hernadijem. Bila je riječ o kaznenom progonu zbog podmićivanja Sanadera zbog Ine.
"Otišao sam do Hernadija i pitao ga: 'Reci mi, koliko godina ćeš dobiti za to?' Na to mi je mirno i uz smiješak rekao: 'Slušaj, moji odvjetnici su zaključili da ću se moći slobodno kretati Europom bez obzira da me se optuži u bilo kojoj članici EU-a.'"
Poljski kolega mu je na to rekao da bi postupak mogao trajati dvije ili tri godine, mislio je na postupak protiv Hernadija u Mađarskoj. Hernadi je inače nakratko kazneno progonjen po istoj osnovi u Mađarskoj i proglašen nedužnim. Pa ako je jednom proglašen nedužnim, ako mu se jednom sudilo, naprosto mu se nije moglo suditi opet. U Hrvatskoj, naravno. Kvaka je bila u tome da je protiv Hernadija kazneni progon pokrenula bivša MOL-ova visoka službenica Ilona Banhegyi.
Državni tužitelj je nešto ranije odbio progon po službenoj dužnosti, pa je to preuzela ona kao privatna tužiteljica, tvrdeći da je Hernadi podmićivanjem Sanadera nanio štetu MOL-u. Što je Hernadi, dakle, rekao Dariuszu Jaceku Krawiecu u društvu Abela Galacza, Hernadijevog pravnog savjetnika?
"Abel je sjedio odmah do mene. Hernadi se okrenuo prema Abelu i rekao: 'Abel, reci Jaceku tko će me tužiti na suđenju u Mađarskoj. A Abel je na to rekao: 'Moja supruga.' I sad zamislite taj scenarij. Supruga ovog jednog je tužitelj, a ovaj drugi je optuženi i problem je riješen."
Tako je i bilo i po toj osnovi Hernadi je, što se tiče svijeta izvan granica Hrvatske, slobodan čovjek. Bilo je to egzotično rješenje koje je iju došlo kao naručeno da se otarasi progona iz Hrvatske. No, nije hrvatsko pravosuđe jedino na svijetu koje je u nekom trenutku išlo tragom Hernadijevih poslova.
Prije četiri i pol godine u Mađarskoj se dogodio jedinstveni politički slučaj da su i socijalisti iz MSZP-a i ekstremno desni Jobbik i zeleni iz LMP-a zajednički optužili švicarsku tvrtku MET da je od 2011. godine ekstremno zarađivala na prirodnom plinu u Mađarskoj zloporabama, prevarama i pranjem novca. Tvrdili su da joj u tome pomaže državna električna kompanija MVM, da su u priči i Rusi, da se muze novac iz državnih potpora. Samo tijekom 2012. bila je riječ o 50 milijardi forinta, odnosno 225 milijuna dolara.
Budapest Sentinel je pisao da je 40 posto MET-a u vlasništvu MOL-a, a da je jedan od glavnih ljudi MET-a Benjmanin Lakatos "Hernadijev čovjek od povjerenja". Na kraju pravosuđe u Mađarskoj ni u vezi toga nije pribilo Hernadija na križ. Slično kao sa Sanaderom i Inom.
U vezi tih stvari neovisni mađarski mediji, ono malo što je uspjelo opstati, pisali su da je u svoje vrijeme i sam Viktor Orban "misteriozno putovao u Švicarsku". MOL je, naposljetku, svaki put bio na tapeti i kad bi se spominjalo rusko preuzimanje te kompanije, Gazprom ili Rosneft. Hernadi je, inače, već godinama nositelj mađarskog Ordena za zasluge, drugog po rangu odlikovanja u Mađarskoj.
Predsjednik mu je tada rekao da ga odlikuje zbog "zasluga za stabilnost mađarskih energetskih zaliha", a Hernadi je na to rekao da je MOL pod njegovim upravljanjem od 2000. "postao jedna od najznačajnijih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi", te da MOL u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj drži kompanije koje su "dominantni strateški igrači u tim ekonomijama". "Naša regionalna prisutnost ne oblikuje samo naše poslovne operacije, nego i našu geopolitičku filozofiju", kazao je tad Hernadi.
