Kroz naš Sunčev sustav juri zagonetni posjetitelj iz međuzvjezdanog prostora. Nazvan 3I/ATLAS, tek je treći takav objekt ikad uočen, a njegovo neobično ponašanje pokrenulo je žestoke rasprave među znanstvenicima. Dok ga deseci teleskopa i sondi prate na svakom koraku, postavlja se ključno pitanje: je li riječ o običnom kometu ili nečem potpuno drugačijem?
Od trenutka kad je 1. srpnja 2025. teleskop ATLAS u Čileu prvi put ugledao sićušnu točku na nebu, svjetske svemirske agencije digle su se na noge. NASA je pokrenula kampanju u kojoj sudjeluje više od 12 njezinih misija. Sonda Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) snimila je neke od najbližih fotografija, dok je orbiter MAVEN koristio ultraljubičaste instrumente kako bi analizirao sastav kometa. Čak je i rover Perseverance s površine Marsa uspio uhvatiti njegov blijedi sjaj. Istovremeno, misije za promatranje Sunca poput STEREO i SOHO imale su jedinstvenu priliku pratiti ga dok je sa Zemlje bio skriven iza Sunca. Čak su i letjelice Psyche i Lucy, na putu prema svojim asteroidnim odredištima, okrenule svoje kamere prema kometu kako bi pomogle u preciznijem određivanju njegove putanje.
Ova planetarna potjera ima jasan cilj: prikupiti što više podataka o objektu koji nosi tajne nekog drugog zvjezdanog sustava.
- Ovi kometi su apsolutno strani. Svaki planet, mjesec, asteroid i oblik života u našem Sunčevom sustavu dijele zajedničko porijeklo. Ali međuzvjezdani kometi su pravi autsajderi, noseći tragove o formiranju svjetova daleko izvan našeg - pojasnili su iz Europske svemirske agencije (ESA).
Posebno su vrijedni bili podaci s Marsa. Komet je u listopadu proletio na "samo" 29 milijuna kilometara od Crvenog planeta, što je omogućilo letjelicama u njegovoj orbiti da ga snime izbliza. Kombinirajući te podatke s onima sa Zemlje, znanstvenici ESA-inog Ureda za planetarnu obranu uspjeli su deseterostruko preciznije izračunati njegovu putanju. Iako 3I/ATLAS ne predstavlja nikakvu prijetnju, vježba se pokazala neprocjenjivom za buduće situacije u kojima bi neki objekt mogao biti na putu prema Zemlji.
Ledeni div juri brzinom od 250.000 km/h
Što zapravo znamo o ovom gostu? 3I/ATLAS je ledeno tijelo, promjera od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, staro milijardama godina – vjerojatno i starije od našeg Sunčevog sustava. Njegova putanja je hiperbolična, što znači da ga Sunčeva gravitacija neće zarobiti. On je samo u prolazu.
Dok se približavao Suncu, njegova brzina je narasla na nevjerojatnih 250.000 kilometara na sat, što je najveća brzina ikad zabilježena za posjetitelja našeg sustava. Najbliže Suncu prošao je 29. listopada, a najbliže Zemlji bit će 19. prosinca, na sigurnoj udaljenosti od oko 270 milijuna kilometara, gotovo dvostruko dalje nego što je Sunce.
Kao i svaki "pristojan" komet, 3I/ATLAS ima jezgru okruženu komom – svijetlim oblakom plina i prašine koji se oslobađa kako se približava Suncu. Analize su već pokazale prisutnost vodenog leda, ugljikovog dioksida, ugljikovog monoksida i drugih spojeva, što potvrđuje njegovu kometarnu prirodu.
Zagonetke koje muče znanstvenike
Iako je u mnogočemu tipičan komet, 3I/ATLAS pokazuje i niz neobičnih karakteristika koje su znanstvenike natjerale da se počešu po glavi. Primjerice, počeo je izbacivati goleme količine vode (oko 40 kilograma u sekundi) i ugljikovog dioksida dok je još bio jako daleko od Sunca, što sugerira da ga zagrijava neki unutarnji mehanizam. Također, pokazuje ekstremnu negativnu polarizaciju svjetlosti, jaču od bilo kojeg poznatog kometa, te ima neuobičajeno visok udio nikla u svom plinovitom omotaču. Neki su primijetili i da je postao "plaviji od Sunca", no to je samo tehnički opis koji se odnosi na sastav njegove kome i nije rijetkost za komete.
No, prije nego što se donesu ishitreni zaključci, planetarni znanstvenici upozoravaju na jednu ključnu činjenicu. Kako kaže popularna izreka u njihovim krugovima: "Kometi su kao mačke: imaju repove i rade točno ono što žele." Drugim riječima, svaki komet je priča za sebe, a za posjetitelja iz drugog solarnog sustava, koji je možda nastao u potpuno drugačijim uvjetima i putovao kroz galaksiju drugačijom rutom, apsolutno se očekuje da bude "anomalan". Njegova ogromna brzina također znači da se zagrijava drugačije i ima manje vremena za reakciju od "domaćih" kometa, što može objasniti mnoga neobična ponašanja.
Teorije zavjere i glas razuma
Gdje god se pojavi nešto neobjašnjeno na nebu, neizbježno se pojave i teorije o izvanzemaljcima. Glavni zagovornik teze da bi 3I/ATLAS mogao biti umjetni objekt je harvardski astrofizičar Avi Loeb, koji je slične tvrdnje iznosio i za prvog međuzvjezdanog posjetitelja, ʻOumuamuu. Loeb ističe niz "anomalija", od neobične putanje do sastava, kao mogući dokaz da je riječ o izvanzemaljskoj sondi.
Međutim, znanstvena zajednica gotovo jednoglasno odbacuje njegove tvrdnje. Kritičari ističu da Loebove statističke analize putanje ne drže vodu te da sve navodne anomalije imaju savršeno logična objašnjenja unutar poznate fizike kometa. Štoviše, svaki dokaz koji se pojavi, od sjajnog plinovitog omotača do repa, vrišti "komet". Detekcija hidroksilnih radikala (molekula koje nastaju raspadom vode pod utjecajem sunčeve svjetlosti) pomoću radioteleskopa MeerKAT u Južnoj Africi smatra se krunskim dokazom da je 3I/ATLAS prirodni, vodom bogat objekt.
Većina znanstvenika slaže se da je uzbuđenje oko ovog objekta potpuno opravdano, ali ne zbog izvanzemaljaca.
- Proširilo je ljudske umove da razmišljaju o tome koliko svemir može biti čaroban - rekao je dr. Tom Statler iz NASA-e.
- Iskreno, naježim se kad pomislim na to... To je prozor u duboku prošlost.
