Prvi čovjek MOL-a Zsolt Hernádi uspio je predriblati hrvatsko pravosuđe, uspio je dobiti to da Interpolovu tjeralicu za njim, koju je raspisala Hrvatska, po EU ne šljivi zapravo nitko, a u posljednjem koraku sada je i tužio Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava. I to zato što mu je, kako kaže, Hrvatska povrijedila pravo na slobodno kretanje.
Sve to godinu i pol otkako je Županijski sud u Zagrebu spojio suđenja Ivi Sanaderu i Zsolt Hernádiju zbog korupcije oko Ine i MOL-a. Bio je to logičan korak jer jedan je optužen da je kao šef uprave MOL-a drugome kao predsjedniku vlade Hrvatske dao 10 milijuna eura da mu sredi da MOL dobije upravljačka prava u Ini. MOL inače ima nešto manje od 50 posto dionica Ine.
Odnosno, da se dogodilo otprilike onako kako je sugerirala videosnimka sastanka Sanadera i Hernádija iz 2009. u jednom zagrebačkom restoranu kada je Sanader vadio bateriju iz mobitela, neki su tvrdili kako ga se ne bi moglo prisluškivati, potom napisao nešto na papirić i pružio Hernádiju, a ovaj mu potom nešto dopisao i pružio papirić natrag. Od kakvog je materijala 47-godišnji ekonomist iz Mađarske Zsolt Hernádi i kakva mu je specifična težina u Mađarskoj, pokazuje nekoliko situacija.
Prvo način na koji je izbjegao da mu se u Hrvatskoj sudi za kazneno djelo po optužnici počinjeno u Hrvatskoj i na štetu Hrvatske. Poljski tjednik Wprost prije tri godine objavio je audiosnimku na kojoj šef poljske naftne kompanije PKN Dariusz Jacek Krawiec prepričava tadašnjem ministru financija Poljske Wlodzimierzu Karpinskom i njegovom zamjeniku Zsidlawu Gawliku "vrlo zanimljiv" razgovor koji je malo ranije imao s Hernádijem. Bila je riječ o kaznenom progonu zbog podmićivanja Sanadera zbog Ine.
"Otišao sam do Hernádija i pitao ga: 'Reci mi, koliko godina ćeš dobiti za to?' Na to mi je mirno i uz smiješak rekao: 'Slušaj, moji odvjetnici su zaključili da ću se moći slobodno kretati Europom bez obzira da me se optuži u bilo kojoj članici EU-a.'" Poljski kolega mu je na to rekao da bi postupak mogao trajati dvije ili tri godine, mislio je na postupak protiv Hernádija u Mađarskoj. Naime, Hernádi je nakratko kazneno progonjen po istoj osnovi u Mađarskoj i proglašen nedužnim.
Pa ako je jednom proglašen nedužnim, ako mu se jednom sudilo, naprosto mu se nije moglo suditi opet. U Hrvatskoj, naravno. Kvaka je bila u tome da je protiv Hernádija kazneni progon pokrenula bivša MOL-ova visoka službenica Ilona Banhegyi. Državni tužitelj je nešto ranije odbio progon po službenoj dužnosti, pa je to preuzela ona kao privatna tužiteljica, tvrdeći da je Hernádi podmićivanjem Sanadera nanio štetu MOL-u.
Što je Hernádi, dakle, rekao Dariuszu Jaceku Krawiecu u društvu Abela Galacza, Hernádijevog pravnog savjetnika? "Abel je sjedio odmah do mene. Hernádi se okrenuo prema Abelu i rekao: 'Abel, reci Jaceku tko će me tužiti na suđenju u Mađarskoj. A Abel je na to rekao: 'Moja supruga.' I sad zamislite taj scenarij. Supruga ovog jednog je tužitelj, a ovaj drugi je optuženi i problem je riješen." Tako je i bilo i po toj osnovi Hernádi je, što se tiče svijeta izvan granica Hrvatske, slobodan čovjek. Bilo je to egzotično rješenje koje je Hernadiju došlo kao naručeno da se otarasi progona iz Hrvatske.
No, nije hrvatsko pravosuđe jedino na svijetu koje je u nekom trenutku išlo tragom Hernádijevih poslova. Prije tri i pol godine u Mađarskoj se dogodio jedinstveni politički slučaj da su i socijalisti iz MSZP-a i ekstremno desni Jobbik i zeleni iz LMP-a zajednički su optužili švicarsku tvrtku MET da je od 2011. ekstremno zarađivala na prirodnom plinu u Mađarskoj zloporabama, prevarama i pranjem novca.
Tvrdili su da joj u tome pomaže državna električna kompanija MVM, da su u priči i Rusi, da se muze novac iz državnih potpora. Samo u 2012. bila je riječ o 50 milijardi forinta, odnosno 225 milijuna dolara. Budapest Sentinel je pisao da je 40 posto MET-a u vlasništvu MOL-a, a da je jedan od glavnih ljudi MET-a Benjmanin Lakatos "Hernádijev čovjek od povjerenja". Na kraju pravosuđe u Mađarskoj ni u vezi toga nije pribilo Hernadija na križ. Slično kao sa Sanaderom i Inom.
U vezi tih stvari neovisni mađarski mediji, ono malo što je uspjelo opstati, pisali su da je u svoje vrijeme i sam Viktor Orban "misteriozno putovao u Švicarsku". MOL je, naposljetku, svaki put bio na tapeti i kad bi se spominjalo rusko preuzimanje te kompanije, Gazprom ili Rosneft. Hernádi je, inače, već godinama nositelj mađarskog Ordena za zasluge, drugog po rangu odlikovanja u Mađarskoj.
Predsjednik mu je tada rekao da ga odlikuje zbog "zasluga za stabilnost mađarskih energetskih zaliha", a Hernádi je na to rekao da je MOL pod njegovim upravljanjem od 2000. "postao jedna od najznačajnijih kompanija u srednjoj i istočnoj Europi", te da MOL u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj drži kompanije koje su "dominantni strateški igrači u tim ekonomijama". "Naša regionalna prisutnost ne oblikuje samo naše poslovne operacije, nego i našu geopolitičku filozofiju", kazao je tad Hernádi.
