Najveća danska banka istražuje jesu li kompanije koje imaju veze s Rusijom preko nje prale novac. Pod lupom je 150 milijardi dolara koje su prebačene transakcijama preko malog ogranka u Estoniji, piše The Wall Street Journal.
Riječ je o periodu između 2007. i 2015. godine i pokriva veću vrijednost od godine dana korporativnih profita za cijelu Rusiju u to doba. Novac bi u Estoniji proveo vrlo kratko vrijeme, pa se te silne milijarde niti ne vidi u statistikama koje pokazuju mjesečni, a ne dnevni, balans.
Istražitelji još nisu sigurni treba li cijeli iznos biti sumnjiv. No, tako veliki tok novca sugerira kako je oko 8 milijardi, što je cifra o kojoj su nedavno pisale danske novine, samo vrh ledene sante.
"Svaki zaključak trebao bi se izvlačiti na temelju potvrđenih činjenica, a ne fragmentiranih komada informacija izvučenih iz konteksta", kaže šef banke Ole Andersen.
"Kao što smo već iskomunicirali, jasno je da su pitanja vezana uz portfelj veća nego što smo mislili", rekao je i napomenuo kako prva faza istraživanja dolazi svome kraju.
Dionice banke pale su za 7 posto nakon što je The Wall Street Journal napravio reportažu o količini novca koja je u pitanju.
SAD također budno prati načine na koje Rusija "izvlači" novac iz zemlje, posebno nakon sankcija nametnutih tijekom invazije na Krim 2014. Sankcije su učvršćene nakon što je postalo kristalno jasno da se Rusija petljala u predsjedničke izbore u SAD-u.
Washington je gledao kako novac teče kanalima europskih (i "vrlo reguliranih") banaka na zapad. U veljači SAD je izvijestio kako je latvijska ABLV banka "samo institucionalizirani paravan za pranje novca" gdje dileri oružjem i korumpirani političari iz nekadašnjeg Sovjetskog Saveza šalju svoj novac u Europu. ABLV je tvrdio kako nisu bili toga svjesni, a onda su propali.
Godine 2017. Deutsche Bank pristala je platiti gotovo 630 milijuna dolara, piše The Wall Street Journal, kako bi završili istragu vođenu od strane Velike Britanije i New Yorka o ruskom prebacivanju gotovo 10 milijardi dolara van zemlje usprkos svoj sili zakona čiji je cilj spriječiti pranje novca.
Od prošle godine NATO je pozicionirao trupe u tri nekadašnje sovjetske republike - Estoniju, Latviju i Litvu, sve na granici s Rusijom. Zauzvrat SAD je od tih vlada tražio da zaustave priljev ruskog novca koji prolazi kroz njihove banke. Taj je dogovor stupio na snagu nakon aneksije Krima 2014.
Estonski ogranak danske banke pod istragom je u Danskoj i Estoniji, i io je Danska izdala upozorenje nije novčano kaznila instituciju.
Lažne kompanije, među kojima su mnoge registrirane u Velikoj Britaniji, kontroliraju većinu računa u pitanju, i mnogi od njih imaju veze s Rusijom i državama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, no nisu pod posebnom istragom.
Estonije, nekadašnja sovjetska republika od 1.3 milijuna ljudi postala je članica EU 2004. godine i uvela Euro 2011. Kao i baltička susjeda Latvija, ubrzo je postala "usputna" ali važna postaja za novac koji je dolazio sa istoka. Cifra od 150 milijardi dolara čini se još većom s obzirom da čitav estonski bankarski sistem prijavljuje cijelih 17 milijardi eura ili 19 milijardi dolara.
U Danske banci, klijenti bi najčešće "muvali" financije između nekoliko kompanija s računima u estonskoj grani iste banke, prije no što bi novac otišao u Tursku, Hon Kong, Latviju, Veliku Britaniju i druge države.
Menadžment banke se maksimalno razvlačio i usporio vlastite napore da riješi problem, kaže izvještaj danskih regulatora ove godine. Potpuno su ignorirali interne zviždače.
Estonski su se regulatori žalili Dancima još od 2012., a od 2014. imaju izvještaj od 200 stranica u kojem detaljno opisuju kako su lokalne grane potpuno propustile pitati i najbazičnija pitanja o izvoru novca.
"Bilo je mnogo crvenih zastavica", kaže Kilvar Kessler, predsjednik nadzornog odbora regulatornog tijela koje nadzire bankarski sustav u Estoniji.
Tek kada je još jedna u nizu banaka odbila surađivati s estonskom granom Danske banke da je banka "ugasila" sve račune koji nisu od rezidenata države 2015. godine.
Šef Danske Thomas Borgen bio je na čelu internacionalnog ureda u doba koje je sad pod istragom, a godine 2013. odabran je da vodi banku. Odbio je komentirati.
Danske su novine nedavno objavile reportažu o 8 milijardi ilegalnog novca koji je prošao kroz Estoniju. The Financial Times ovaj je mjesec pisao kako je riječ o 30 milijardi, a u oba slučaja Danske je rekao kako "moraju pogledati izvještaje".
Istragu nadgledaju odvjetnici banke u suradnji s forenzičkim računovođama iz PricewaterhouseCoopers LLP i konzultantima iz Ernst & Young LLP. Obje firme nisu odmah odgovorile na upite, piše The Wall Street Journal.
Takve su goleme sume uspjele "proći ispod radara" europskih regulatora ponajviše zbog serije grešaka i propusta u zakonima protiv pranja novca starog kontinenta. Tako barem tvrdi James Oates, utemeljitelj Cicero Capital i financijski savjetnik iz Estonije.
"Svi su gledali na krive strane jer su mislili da je ovaj prije njih sve provjerio, a nije", kaže Oates.
Estonsku granu Danske Bank ne nadgleda direktno Europska središnja banka, koja ionako nema autoritet da istražuje slučajeve pranja novca. Estonski autoriteti u međuvremenu tvrde kako radi razgranatosti sustava nisu imali sve informacije te kako im je autoritet limitiran.
Danske banka u Danskoj 2017. objavila je kako se "ogranak u Estoniji ponašao kao zasebna jedinica, sa svojim vlastitim sistemom, procedurom i pravilima koja bi trebala spriječiti pranje novca".
