Snimke objavljene na društvenim mrežama zabilježile su policijski helikopter dok je kružio iznad glavnog grada Venezuele, Caracasa. Kako piše BBC, jedan policajac ukrao je helikopter i onda granatama napao zgradu vrhovnog suda te južnoameričke države.
Objavio je i video snimku gdje govori protiv "kriminalne vlade", a u neslužbenim prijevodima koji kruže društvenim mrežama piše da je pozvao i sve sugrađane na ustanak protiv vlasti. Zasada mu se nitko nije pridružio, a ne zna se ni gdje je spomenuti policajac po imenu Oscar Perez.
Vrhovni sud izložen je oštrim kritikama zbog svesrdnog pomaganja Nicolasu Maduru da ostane na vlasti. Sam Maduro obratio se javnosti i rekao da je helikopter preletio preko zgrade vrhovnog suda te ministarstva pravosuđa i unutrašnjih poslova. Reutersu su dužnosnici ispričali da su iz helikoptera bačene četiri granate, a na ministarstvo unutrašnjih poslova ispaljeno je 15 metaka, ali nisu potvrdili ima li ozlijeđenih.
Predsjednik Maduro nazvao je incident terorističkim napadom i odmah je poslao vojsku na ulice kako bi "sačuvao mir". Iako je teško predvidjeti što će se događati u Venezueli, teško je i zamisliti kako bi situacija mogla biti gora, napisao je analitičar Will Grant. Pogotovo uzevši u obzir da je Maduro otvoreno zaprijetio opoziciji: "Ako je bolivarska revolucija ugrožena, uradit ćemo oružjem ono što nismo mogli glasovima".
Danas kada sa sigurne udaljenosti gledamo propast države, pitamo se kako je do toga došlo. Kako je Hugo Chavez - prijatelj siromašnih - gurnuo svoje sugrađane u siromaštvo. Dok je sirova nafta na svjetskom tržištu koštala stotinjak dolara po barelu, Chavez je šakom i kapom dijelio povlastice i subvencije. Gorivo je desetljećima koštalo manje od 7 lipa po litri, svi koji su htjeli ići u inozemstvo su dobivali povoljnije karte, a nafta je donosila neophodno potrebne zalihe strane valute. Nakon što je 2014. godine cijena nafte strmoglavo pala, ispostavilo se da je venezuelanski uspjeh zasnovan na Chavezovom viđenju socijalizma samo iluzija.
Ovisi kojeg ekonomista pitate. Tako je nekadašnji ministar Ricardo Hausmann rekao da su godine socijalističke ekonomije uništile Venezuelu: "Umjesto da je predsjednik Chavez iskoristio razdoblje visokih cijena nafte kako bi stvorio ušteđevinu za neka teža vremena, on je to iskoristio za povećanje inozemnog duga".
Čak i bivši savjetnik Madura i Chaveza, Temir Porras kazao je da se vlasti loše nose s naglim padom cijene nafte: "Mislim da ne drži vodu teza da ja chavizam kao projekt propao. Za Venezuelu nije problem količina inozemnog duga. Problem je što upravljanje trenutačnom krizom nije bilo na zadovoljavajućem nivou". Brojni analitičari bi se složili s takvom tezom. Dok je Saudijska Arabija povećala ulaganja u solarne elektrane i obrazovanje informatičkih kadrova, Chavez je držao umjetno niske cijene goriva.
Dok su Ujedinjeni Arapski Emirati pokušavali na sve načine postati financijski centar Bliskog istoka, Maduro je pokrenuo vlastiti talk-show na nacionalnoj televiziji kako bi postao slika i prilika umrlog velikog prethodnika. Kako je to Hausmann jednom prilikom ispričao, dok je nafta koštala 100 dolara po barelu, Chavez je trošio kao da košta 200. Stotinu dolara bi dobio od prodaje nafte, a drugu stotinu bi posudio od inozemnih vjerovnika. Maduro je izgubio posljednje parlamentarne izbore, ali ničim nije dao naslutiti da će dopustiti bilo kakve promjene u gospodarstvu. U Venezueli je predsjednik još uvijek bitan faktor u odlučivanju i upravljanju državom.
Kao Chavezov nasljednik, Maduro je velikim dijelom nastavio sve ranije spomenute programe. Umjesto užurbane reforme, Maduro se držao Chavezovih skuta kao pijan plota. Umjesto pokušaja kontrole troznamenkaste inflacije, Maduro se obrušio na "inozemne neprijatelje". Umjesto rezanja davanja gdje je to moguće, Maduro je obećavao još više svojim sunarodnjacima.
Zbog toga imamo današnju situaciju gdje ljudi, čak i zaposleni, ne znaju hoće li imati dovoljno novca za kupovinu namirnica. Ekipa CNN uspjela je tek nakratko ući u jednu bolnicu i vidjeti prazne police s lijekovima, nevjerojatnu prljavštinu koja prožima čitavu bolnicu, a i osoblje je uvjereno da je sve veći broj infekcija uzrokovan upravo nedostatkom higijenskih uvjeta. Jedan pacijent, ozlijeđen u nedavnim prosvjedima, ima cijev koja izvlači tekućinu iz njegovog prsnog u običnu plastičnu bocu. Mladi anesteziolog Ricardo Rubio rezignirano govori: "Nema presedana za ovakav nedostatak lijekova, nedostatak medicinskih potrepština, raspad bolnica, ali i način na koji se odnose prema liječnicima".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
u Hrvatskoj ponekad za 250 sati rada ne dobiješ ni žvaku...! u čemu je razlika? u žvaki....
Dokrajčio državu: Za kilogram novčanica dobiješ žvaku u Hrvatskoj ponekad ni za 250 sati rada ne dobiješ ni žvaku...!