Unatoč negativnome mišljenju iz Madrida, u Barceloni ne odustaju od otvaranja. Već su pokrenuli njihova otvaranja u Berlinu, Londonu i Parizu.
"Španjolska vlada može pokrenuti tužbu tek kada dođe do odvijanja nezakonitih djelatnosti. No u ovom trenutku, dok te delegacije nisu otvorene, ne možemo učiniti ništa kako bismo spriječili njihovo otvaranje", dodao je Borrell.
Oporbeni konzervativci tvrde da može i pozivaju ministra da intervenira. Ernest Maragall otputovat će u ponedjeljak, 29. studenog, u Rim kako bi ondje opet otvorio delegaciju. Za delegata, odnosno "veleposlanika", vraćen je Luca Bellizzini, koji je bio na tome mjestu prije intervencije španjolske vlade i raspuštanja delegacije. Erick Hauck, koji je tu dužnost obnašao u Zagrebu dva mjeseca, bit će također vraćen na svoje prijašnje mjesto.
Zasad nije poznat točan datum otvaranja ureda. Nakon što se Hauck bio vratio u Barcelonu, ured delegacije u Hebrangovoj ulici preuzela je agencija Catalonia Trade & Investment. Javna katalonska agencija za trgovinu i ulaganja ima 40 ureda diljem svijeta, navedeno je na njenoj internetskoj stranici. U agenciji sa sjedištem u Barceloni, pod upravljanjem katalonske vlade, kažu da rade više od 20 godina. Ta se agencija zatim premjestila na drugu lokaciju u Zagrebu, u Petračićevu ulicu.
Ona odande pokriva Hrvatsku, BiH, Albaniju, Sloveniju, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku. Hauck nije bio dostupan za komentar, a katalonski ured u Barceloni zadužen za pitanje delegacija bio je zatvoren u subotu. Delegacija u Zagrebu bila je posljednja koju je katalonska vlada otvorila prije prošlogodišnjeg referenduma. Na njenom otvorenju nisu bili bivši predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont i Romeva, kao u prijašnjim slučajevima, jer su tad bili zaokupljeni događanjima u Barceloni.
"U trenutku kad se nastojimo pretvoriti u zemlju sa svim svojim oruđem, kako bismo garantirali jednu pravedniju državu, vlastitu i slobodniju, projekti poput ovog čine nas snažnijima te korisnijima našim građanima", rekao je Romeva u rujnu 2016. prilikom otvaranja delegacije u Lisabonu.
"Cilj nam je uspostaviti direktne kanale komunikacije. Bez posrednika", napomenuo je godinu dana prije referenduma koji je zabranio španjolski ustavni sud a intervenirala je i policija.
Madrid je, pak, odgovarao da su jedino veleposlanstva Španjolske zakonske institucije za direktne odnose s vladama drugih država te da ona zastupaju i Kataloniju. No već neko vrijeme odvijao se diplomatski sukob u svijetu o tumačenju katalonskog pitanja. Romeva je htio otvoriti delegacije i u Maroku, Meksiku i Argentini, no nije stigao.
Ministri zemalja domaćina, u Europskoj uniji, bivali su pozivani na otvaranja, no nisu se odazivali. Nakon što je Europska komisija, izvršno tijelo EU, stala u obranu cjelovitosti Španjolske napomenuvši kako je katalonsko pitanje "unutarnje pitanje Španjolske", to je ponovila i Vlada Republike Hrvatske. Međunarodno uporište zagovornika nezavisnosti Katalonije nalazi se u mjestu Waterloo, pored Bruxellesa, gdje živi bivši lider Puigdemont, vodeći međunarodnu kampanju.
On je onamo otišao kad je Madrid bio preuzeo direktnu kontrolu nad Katalonijom. Belgija je njega i druge članove njegove vlade odbila izručiti jer ondje ne postoji optužba za pobunu. Puigdemontov bivši zamjenik, nekadašnji potpredsjednik vlade Oriol Junqueras, nalazi se godinu dana u pritvoru u Španjolskoj, gdje čeka početak suđenja. Španjolsko državno odvjetništvo zatražilo je zatvorsku kaznu od 25 godina.
Aktualni predsjednik katalonske vlade Quim Torra pozvao je prije nekoliko dana stanovnike na masovne prosvjede i opći štrajk budu li osuđeni Junqueras i ostali optuženi. Katalonija, na obali Sredozemnog mora, jedan je od turistički i industrijski najrazvijenijih dijelova Španjolske. Ondje nastane 19 posto svih roba i usluga proizvedenih u Španjolskoj. Prema španjolskom ustavu iz 1978., donesenom nakon uvođenja demokracije u zemlju, zabranjeni su referendumi u 17 autonomnih pokrajina, od koji je jedna postala Katalonija.
Tri od četiri najveće stranke u španjolskom parlamentu protive se promjeni ustava. Katalonija ima svoj parlament, vladu, policiju, jezik i škole, a premijer Sánchez ponudio je referendum o još većoj autonomiji. Katalonski premijer Torra to je odbio te inzistira na referendumu o punom suverenitetu.
Pri tome se poziva na želju građana iskazanu na biralištima prije godinu dana. Tad je većina glasača zatražila uspostavu samostalne republike Katalonije, no stanovnici koji žele ostati unutar Španjolske nisu izašli na referendum. Poslušali su španjolsku vladu i presudu ustavnog suda. Pobornici nezavisnosti Katalonije obilježili su 1. listopada godišnjicu glasovanja tijekom kojeg je španjolska policija pendrecima ozlijedila stanovnike na biralištima.
