Čini se da nastojanje američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča rat u Ukrajini daje ključne ustupke Rusiji, ostavljajući Kijev i njegove europske pristaše po strani dok se suočavaju s mogućnošću mirovnog sporazuma sklopljenog preko glave.
Ali oni nisu jedini glavni igrači koji se bore s posljedicama Trumpovog okretanja Rusiji koje je preokrenulo godine američke vanjske politike u naletu brze diplomacije. I u Pekingu se smatra da vrtoglavi razvoj događaja otvara pitanja o tome kako će američka mirovna akcija utjecati na pažljivo oblikovano partnerstvo kineskog vođe Xi Jinpinga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – i na nesigurne odnose Kine s Trumpovom administracijom.
Prije samo nekoliko tjedana činilo se da će Kina igrati ključnu ulogu u Trumpovim mirovnim naporima u Ukrajini. Američki čelnik više je puta sugerirao da bi mogao surađivati s Xijem, koristeći kineski ekonomski utjecaj na Rusiju kako bi pomogao u okončanju sukoba – što je važna poluga za Peking jer želi spriječiti trgovinski rat s najvećim svjetskim gospodarstvom, piše CNN.
To bi bilo u skladu s dugotrajnim naporima Pekinga da se predstavi kao neutralna strana i glas globalnog juga koji je spreman posredovati u miru u oštrom sukobu – čak i kad ga je NATO optužio da opskrbljuje obrambenu industriju Moskve robom dvostruke namjene. Kina brani svoju "normalnu trgovinu".
Peking nije uključen u pregovore o Ukrajini
Sada se Peking nalazi u poziciji da nije uključen u pregovore kao ruski saveznik niti ga gledaju kao glas globalne gravitacije – zasad, barem, ostavljen po strani od brzog razvoja događaja za koji promatrači kažu da je iznenadio kineske dužnosnike. Ulozi su visoki za Xija, koji je godinama marljivo njegovao osobnu vezu sa svojim "starim prijateljem" Putinom i odnose svoje zemlje s Rusijom - videći svog sjevernog susjeda kao ključnog partnera u većoj borbi za moć sa Zapadom.
Kineski dužnosnici posljednjih su dana izrazili odobravanje "sporazuma" između SAD-a i Rusije o pokretanju mirovnih pregovora.
"Kina podržava sve napore koji vode mirovnim pregovorima", rekao je najviši diplomat Wang Yi na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak, istog dana kada su se najviši ruski i američki dužnosnici sastali u Saudijskoj Arabiji kako bi postavili temelje za pregovore o okončanju borbi u Ukrajini.
Ali komentari američkih dužnosnika posljednjih dana vjerojatno su privukli pozornost Pekinga na potencijalne temeljne ciljeve SAD-a dok surađuje s Rusijom.
Najviši američki diplomat Marco Rubio naveo je mogućnost buduće "geopolitičke i gospodarske suradnje" između Washingtona i Moskve među četiri ključne točke o kojima se razgovaralo u Rijadu.
Nekoliko dana ranije, izaslanik Trumpove administracije za Rusiju i Ukrajinu Keith Kellogg rekao je na panel raspravi u Münchenu da se SAD nadaju "natjerati" Putina na radnje koje su mu "neugodne", što bi moglo uključivati narušavanje ruskih saveza s Iranom, Sjevernom Korejom - i Kinom. Promatrači su skeptični u mogućnost da bi Washington mogao razbiti rusko-kineski odnos, s obzirom na njihovo duboko svrstavanje protiv poretka predvođenog SAD-om i ukorijenjenu ekonomsku ovisnost Moskve o Pekingu.
Kina i SSSR imali sporili su se o zajedničkoj granici
Ali sve brige koje se možda pojavljuju u Kini oko toga hoće li Trump – vođa koji je opetovano ispovijedao svoje divljenje i Putinu i Xiju – moći razriješiti njihovu vezu vjerojatno su naglašene odjecima prošlog nepovjerenja između susjeda.
Ogorčeni teritorijalni sporovi duž njihove duge zajedničke granice izbili su u sukobu između Sovjetske Rusije i mlade Narodne Republike Kine 1969. i uglavnom su riješeni tek 1990-ih.
Tu je i diplomatski udar koji su projektirali predsjednik Richard Nixon i njegov savjetnik Henry Kissinger, koji su iskoristili raskol između susjeda kojima su vladali komunisti kako bi uspostavili odnose s Pekingom i promijenili hladnoratovsku ravnotežu snaga u korist SAD-a. Iako je malo vjerojatno da će se ta povijest ponoviti, promatrači kažu da je čak i nagovještaj nove promjene u odanosti blagodat za ciljeve Washingtona.
"Čak i ako je to samo 30% 'obrnutog Nixona'... to će posijati sjeme sumnje", rekao je Yun Sun, direktor Kineskog programa pri Stimson Center think tanku u Washingtonu. “To će dovesti Xi Jinpinga u pitanje strateško usklađivanje koje je (utrošio) proteklih 12 godina da izgradi s Rusijom – ‘možda nije toliko pouzdano, možda nije tako čvrsto.'”
Ako jednog dana Kina odluči napasti Tajvan, "Kinezi će morati pogledati sebi u leđa i zapitati se - što će Rusija učiniti?" dodala je.
Ali drugi kažu da Peking možda ima više povjerenja u svoje veze s Moskvom.
“Kineski i ruski odnosi su u zasebnoj ligi, imaju snažnu osnovu i snažne institucionalne veze u prošlim desetljećima”, rekao je Yu Bin, viši suradnik u Centru za ruske studije Istočnokineskog normalnog sveučilišta u Šangaju.
Yu je ukazao na napore dviju zemalja da poguraju multilateralizam i izgrade svoje vlastite međunarodne organizacije poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju, kao i na potrebu održavanja vlastite stabilnosti granica. “Ne mislim da bi bilo koja strana to dopustila jer je Trump tamo četiri godine”, rekao je za CNN.
Da Trump nije mogao izravno angažirati Putina, Peking bi možda pokušao ublažiti neka trvenja sa SAD-om radeći s Washingtonom na dovođenju ruskog čelnika za stol - ali sada nije jasno hoće li Kina preuzeti bilo kakvu ulogu u budućim mirovnim pregovorima u Ukrajini.
Međutim, promatrači kažu da bi Peking, ako se postigne dogovor, mogao poslati mirovne snage u Ukrajinu preko UN-a i želio bi igrati ulogu u obnovi zemlje.
Za sada su kineski dužnosnici upotrijebili nalet diplomacije posljednjih dana kako bi pokušali povratiti izgubljenu ljubav s Europom - pozivajući u javnim izjavama "sve relevantne strane i dionike uključene u ukrajinsku krizu" da se "uključe u proces mirovnih pregovora", u znak odobravanja pravu Europe na mjesto za stolom. U isto vrijeme, također su nastojali iskoristiti svoj potencijal da preuzmu ulogu, istovremeno implicirajući da Trumpovo očito okretanje Putinu dokazuje da je stav Pekinga cijelo vrijeme bio ispravan.
Ukrajina se okreće Kini?
U međuvremenu, Ukrajina je povećala izglede da bi mogla pokušati regrutirati Kinu kao vlastitog saveznika.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je dobio malo pozornosti Pekinga od početka rata, sugerirao je to nakon subotnjeg sastanka između najvišeg kineskog diplomata Wanga i ukrajinskih dužnosnika u Njemačkoj.
“Važno nam je angažirati Kinu da pomogne izvršiti pritisak na Putina da okonča rat. Vidimo, mislim, po prvi put, interes Kine", rekao je Zelenski na tiskovnoj konferenciji u utorak. "To je uglavnom zbog činjenice da se svi procesi sada ubrzavaju."
Što se tiče toga tko bi trebao biti za pregovaračkim stolom, ukrajinski je čelnik dodao da bi to trebale biti zemlje "spremne preuzeti odgovornost za jamčenje sigurnosti, pružanje pomoći, zaustavljanje Putina i ulaganje u oporavak Ukrajine".
