Sjedinjene Države i Ukrajina pokušavaju sklopiti sporazum o prirodnim resursima koji bi Washingtonu omogućio pristup neiskorištenim mineralnim bogatstvima Kijeva u zamjenu za ulaganja i, kako se Ukrajina nada, konkretna sigurnosna jamstva. Dok je američki predsjednik Donald Trump u srijedu rekao da je dogovor postignut i da je "sretan" zbog toga, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio je oprezniji, rekavši da bi sporazum mogao biti "veliki uspjeh", ali da to ovisi o Trumpu.
U nacrtu sporazuma nema čvrstih sigurnosnih jamaca za Kijev
Nacrt sporazuma u koji je CNN imao uvid bio je oskudan u detaljima i nije uključivao nikakva čvrsta sigurnosna jamstva za Kijev. Nacrt sporazuma traži uspostavu "ulagačkog fonda za obnovu" kojim bi zajednički upravljale američke i ukrajinske vlade.
Ukrajinski premijer Denis Shmihal rekao je u srijedu da će Kijev usmjeriti polovicu prihoda od budućih projekata prirodnih resursa u državnom vlasništvu u fond, a novac će biti reinvestiran u daljnji razvoj. Shmihal je naglasio da će sporazum isključiti postojeće "depozite, objekte, licence i tantijeme" povezane s prirodnim resursima Ukrajine.
- Razgovaramo samo o budućim licencama, razvoju i infrastrukturi - rekao je.
Nacrt sporazuma nadilazi same minerale i rijetke rude te obuhvaća druge prirodne resurse Ukrajine, uključujući naftu i plin, kao i svu infrastrukturu povezanu sa sektorima, kao što su luke LNG terminala.
Zelenski je Trumpu iznio prijedlog još u rujnu
Dati Washingtonu dio kritičnih ukrajinskih minerala i drugih resursa bila je ideja koju je Zelenski iznio Trumpu još u rujnu dok je on bio kandidat za predsjednika, nadajući se da će to uskladiti komercijalne interese dviju zemalja. Ukrajinski čelnik dobio je više nego što je očekivao nakon izbora u studenom, kada je Trump počeo govoriti o nekih 500 milijardi dolara koje je očekivao kao "povrat novca" za financijsku i vojnu potporu koju su SAD kanalizirale zemlji otkako je Rusija izvršila invaziju prije tri godine.
Dvije zemlje raspravljale su o sporazumu prema kojem bi Ukrajina morala platiti polovicu prihoda koje će dobiti od buduće monetizacije prirodnih resursa posebnom fondu pod kontrolom SAD-a, izvijestio je New York Times. Fond bi imao zadatak reinvestirati dio prihoda u Ukrajini, kao katalizator za privlačenje inozemnog kapitala. Čini se da je SAD smanjio potražnju od 500 milijardi dolara, što nikada nije imalo smisla. Američka civilna i vojna potpora Kijevu u posljednje tri godine iznosila je tek 114 milijardi eura.
Zelenski je želio i da svaki dogovor bude uvjetovan američkim angažmanom u održavanju primirja s Rusijom. Čini se da je taj uvjet naišao na protivljenje Trumpove administracije vojnom angažmanu u Europi. No, ukrajinski čelnik je također izjavio da bi interes SAD-a za gospodarsku budućnost zemlje postigao isti ishod. Doista, Rusiji se ne sviđa dogovor o kojem se raspravljalo - a predsjednik Vladimir Putin ponudio je vlastiti sporazum o mineralima. Zelenski bi također mogao zaključiti da opći sporazum koji pokriva nepoznatu imovinu s udaljenim prihodima možda neće previše obvezivati Kijev.
Dok rudnici počnu raditi, SAD će možda imati prijateljskijeg predsjednika. Ukrajina bi tada mogla preispitati ugovor ili ga potpuno raskinuti. To je pregovaračka strategija kojoj bi se Trump mogao čak i diviti.
Trump je nagovijestio i da bi njegov kolega Volodimir Zelenski mogao posjetiti Washington 28. veljače kako bi potpisao sporazum.
- Razumijem da je to velika stvar, vrlo velika stvar - rekao je u Ovalnom uredu 25. veljače.
Dok Trump pregovara s Ukrajinom, dobar dio resursa je pod Rusijom
Ipak, Trump, koji se ponosi pregovaračkim vještinama, na kraju bi mogao dobiti manje nego što očekuje, prenosi Politico.
Procjene ukrajinskog mineralnog bogatstva temelje se na zastarjelim sovjetskim istraživanjima koja nisu uzimala u obzir isplativost ili troškove eksploatacije. Najnoviji nacrt sporazuma, na koji se poziva ukrajinski list Ekonomska Pravda, predviđa da bi Kijev izdvajao 50 posto prihoda svojih državnih prirodnih resursa u fond koji bi ulagao u Ukrajinu. No, SAD zauzvrat ne bi pružio nikakva sigurnosna jamstva. Ali bi, na papiru, Amerikanci mogli ostvariti značajnu dobit od ovog dogovora. Prema ukrajinskom Ministarstvu prirodnih resursa i okoliša, ukrajinsko tlo sadrži oko pet posto svjetskih kritičnih sirovina, uključujući grafit, litij, titan, berilij i uran. Ti su resursi ključni za proizvodnju baterija, radarskih sustava i oklopa, što ih čini neophodnima za obrambenu i tehnološku industriju, te bi mogli smanjiti američku ovisnost o kineskim mineralima.
Kako je ranije pisao Express, u članku iz 2022. godine predsjednica Udruge geologa Ukrajine, Hanna Liventseva, tvrdi da njezina zemlja sadrži oko 5% svjetskih mineralnih resursa, unatoč tome što pokriva samo 0,4% površine globusa, zahvaljujući složenoj geologiji koja uključuje sve tri glavne komponente zemljine kore.
Međutim, pravo bogatstvo ukrajinskog rudnog blaga i dalje ostaje nepoznato. Iako Ukrajina izvještava o više od 20.000 istraženih mineralnih nalazišta i lokacija, samo je oko 8000 procijenjeno kao isplativo. Od njih, manje od polovice eksploatiralo se prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu prije tri godine.
Vrijednost tih nalazišta temelji se uglavnom na sovjetskim istraživanjima provedenima između 1960-ih i 1980-ih. Podaci su često nepotpuni, razasuti po zemlji i još uvijek se digitaliziraju. Mnogi su i dalje nedostupni otkako je predsjednik Volodimir Zelenski uveo ratno stanje. Čak i ako buduća istraživanja potvrde postojanje vrijednih mineralnih ležišta, njihova eksploatacija zahtijevala bi godine rada i ogromna financijska ulaganja. Ukrajinski geološki institut (UGS) procjenjuje da bi troškovi iskorištavanja deset najvećih poznatih rudarskih nalazišta u zemlji iznosili 15 milijardi dolara, uključujući gradnju rudnika, kamenoloma i oko 20 novih prerađivačkih postrojenja.
Također, razvoj infrastrukture za preradu rijetkih zemnih elemenata u Ukrajini, čak i uz američka ulaganja, trajao bi godinama i vjerojatno bi bio manje učinkovit od slanja minerala na preradu u Kinu. Uz to, potrebno je još milijarde dolara za razminiranje terena i uklanjanje eksplozivnih naprava, što bi moglo trajati više od desetljeća, te obnovu ključne infrastrukture potrebne za rudarski sektor, uključujući ceste i elektrane.
Još jedna prepreka između Trumpa i ukrajinskih mineralnih bogatstava je ta što se nekoliko obećavajućih nalazišta nalazi na teritoriju pod ruskom okupacijom. Dva najveća poznata nalazišta rijetkih zemnih elemenata, Azovsko i Mazurivsko, nalaze se u ruski okupiranoj Donjeckoj oblasti. Novopoltavsko nalazište smješteno je u Zaporižju, koje je pod stalnom prijetnjom ruskih napada. Neka od najperspektivnijih litijskih nalazišta u različitim fazama razvoja, poput nalazišta Ševčenkivske u Donjeckoj oblasti i Kruta Balka bloka u Zaporižju, također se nalaze na prvoj crti bojišnice.
Putin je također iznio prijedlog Washingtonu
Ukrajinska potpredsjednica vlade Julija Sviridenko, glavna pregovaračica za ovaj mineralni sporazum, izjavila je da je Rusija okupirala resurse kritičnih minerala i plina u vrijednosti od 350 milijardi dolara. Druge procjene sugeriraju da vrijednost izgubljenih resursa doseže i bilijune dolara. Trump bi mogao povećati podršku Ukrajini i pomoći joj u vraćanju okupiranih teritorija ili prihvatiti ponudu ruskog predsjednika Vladimira Putina da kupuje minerale od Rusije, uključujući one iz ukrajinskih okupiranih područja. Za američkog predsjednika, ovo bi mogao biti posao stoljeća ili bi ga mogao ostaviti s rudnicima koji stvaraju gubitke i u koje nijedna američka kompanija neće htjeti ulagati.
I sam Putin je dao svoju ponudio Washingtonu te je ranije objavio kako je spreman surađivati sa stranim partnerima u razvoju ruskih nalazišta metala rijetkih zemalja, uključujući regije istočne Ukrajine koje je pripojila Moskva.
S kim će se Trump na kraju dogovoriti i kako ostaje pitanje.
