Na samitu u Ankari članice NATO-a dogovorile su opsežan paket vojne pomoći za Ukrajinu u ukupnoj vrijednosti od 140 milijardi eura. Osim toga, američki predsjednik Donald Trump nakon susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim najavio je da želi Ukrajini izdati licencu za samostalnu proizvodnju raketa za protuzračni raketni sustav Patriot.
Te su rakete od presudne važnosti za obranu od ruskih balističkih napada. Tijekom snažnog ruskog raketnog napada 6. srpnja ukrajinske zračne snage nisu uspjele presresti nijednu balističku raketu. Kao glavni razlog naveden je nedostatak raketa Patriot. Prema Trumpovim riječima, Washington želi podijeliti tehnologiju sustava Patriot i omogućiti Ukrajini da izravno na svom teritoriju proizvodi streljivo za protuzračnu obranu koje joj trenutačno nedostaje. SAD je, kako je rekao, spreman pružiti svu potrebnu potporu.
Tijekom konferencije za novinare Trump je također izjavio da želi kupovati ukrajinske bespilotne letjelice. To predstavlja zaokret u odnosu na njegov raniji podcjenjivački stav prema ukrajinskoj obrambenoj industriji. Pohvalio je velike ukrajinske kapacitete za proizvodnju dronova.
- Nevjerojatno je da ih proizvode u ratnim uvjetima - naglasio je.
Ukrajinsko znanje o bespilotnim letjelicama vrlo je traženo i diljem Europe. U Ankari je nekoliko država s Kijevom potpisalo sporazum o suradnji u području bespilotnih letjelica. Ako Ukrajina dobije licencu za proizvodnju raketa Patriot, bit će tek treća zemlja na svijetu, nakon Japana i Njemačke, kojoj je dodijeljeno takvo pravo. Međutim, put od političke izjave do stvarne proizvodnje trajat će godinama, smatra vojni stručnjak Oleh Katkov, glavni urednik časopisa ukrajinske medijske i savjetodavne tvrtke Defense Express.
- To je zaista sjajno, povijesni trenutak. No treba znati da takav proces ne traje samo nekoliko dana ili tjedana. Japanu su, unatoč njegovoj industriji, sposobnostima i stručnosti, bile potrebne dvije godine od postizanja dogovora do početka proizvodnje. Najvjerojatnije smo sada tek u fazi načelnog političkog sporazuma između vlada Ukrajine i SAD-a - objasnio je Katkov u razgovoru za DW.
Prije nego što se stvore temelji za suradnju između obrambenih tvrtki, najprije mora biti postignut sporazum na razini vlada. Tek nakon toga, kaže Katkov, mogu započeti pregovori s američkim tvrtkama koje posjeduju prava na rakete Patriot.
- Prava na rakete PAC-3 pripadaju tvrtki Lockheed Martin, a na rakete PAC-2 tvrtki RTX (Raytheon). Te tvrtke moraju sklopiti odgovarajuće ugovore s ukrajinskim poduzećima. Tek tada može se govoriti o početku proizvodnje u Ukrajini - istaknuo je stručnjak.
Oleksandr Čara iz ukrajinskog Centra za obrambene strategije napominje kako nije ključno samo hoće li Ukrajina dobiti licencu za rakete Patriot, nego i hoće li Donald Trump uz to postaviti političke uvjete.
- skreno se nadam da nema skrivenih uvjeta. Da se od Ukrajine neće tražiti da postigne kompromise s Rusijom prije nego što dobije sustave Patriot. Od sadašnje američke administracije može se očekivati svašta - rekao je Čara za DW.
Simbolično upozorenje Rusiji?
Ihor Rejterovič sa Sveučilišta Tarasa Ševčenka u Kijevu upozorava na to da ne treba očekivati brzu provedbu ove odluke.
- Ovdje je prije svega riječ o simboličnom potezu. To je prvenstveno poruka Ruskoj Federaciji: "Pogledajte što bi moglo uslijediti". Jasno je da će Ukrajini trebati mnogo vremena da doista uspostavi takvu proizvodnju - rekao je politolog.
Prema Rejteroviču, Bijela kuća time prije svega pokazuje Kremlju da ne namjerava napustiti Ukrajinu.
- To je signal: "Stojimo uz Ukrajinu i podržavat ćemo je". Ako ne sada, onda će Ukrajina u budućnosti proizvoditi sustave Patriot. To bi Rusiji trebalo biti upozorenje - rekao je stručnjak u razgovoru za DW.
Zašto članstvo Ukrajine u NATO-u nije bilo tema?
Na samitu je bilo uočljivo da se gotovo uopće nije raspravljalo o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u. Oleksandr Čara to prije svega objašnjava stavom američkog predsjednika.
- Još prije povratka u Bijelu kuću Trump je jasno dao do znanja da se protivi ulasku Ukrajine u NATO. Kada najvažnija država Saveza zauzme takav stav, jasno je da nitko sada neće ozbiljno govoriti o članstvu - rekao je.
Istodobno je uvjeren da Kijev ne bi trebao odustati od svog strateškog cilja - pristupanja NATO-u. Prema navodima Čare Europa će i dalje imati sustav kolektivne sigurnosti, a Ukrajina bi trebala biti njegov dio.
- Vlastitim snagama dugoročno nećemo moći obuzdati Rusiju - smatra čelnik Centra za obrambene strategije u Kijevu.
Iako se o članstvu Ukrajine u NATO-u nije javno raspravljalo, Ihor Rejterovič smatra da je samit za Kijev ipak bio znatno uspješniji nego što se očekivalo. Sama činjenica da je Ukrajina bila u središtu razgovora saveznika pokazuje njezinu ključnu ulogu u europskim sigurnosnim pitanjima.
